Ekonomija eurozone stagnirala je u posljednjem tromjesečju jer su zabrinuti potrošači stegnuli novčanike, povećavajući strahove da bi dugo predviđeni oporavak mogao biti dodatno odgođen, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Bruto domaći proizvod u 20 zemalja koje dijele euro ostao je nepromijenjen u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je porastao 0,4 posto.

Ekonomisti ističu da je u posljednje dvije godine rast anemičan jer je industrija u dubokoj recesiji zbog visokih troškova energije, vlade imaju malo sredstava za potrošnju, a kućanstva više štede, što negativno utječe na potrošnju.

Gore nego što se čini
Ovaj negativni trend dodatno se ubrzao posljednjih mjeseci zbog zabrinutosti da tržište rada slabi i da bi trgovinski rat sa Sjedinjenim Američkim Državama mogao dodatno potkopati već oslabljenu ekonomiju.Takav negativni ciklus ključni je razlog zašto je Europska središnja banka (ECB) četvrti put uzastopce smanjila kamatne stope i najavila daljnje labavljenje monetarne politike.

Jack Allen-Reynolds iz Capital Economicsa smatra da su izgledi za regiju gori nego što većina misli te očekuje da će to potaknuti ECB smanjiti kamatu i više nego što tržište trenutačno predviđa. Za cijelu 2024. godinu, ekonomija eurozone porasla je 0,7 posto, dok je u četvrtom kvartalu, u usporedbi s godinom prije, rast iznosio 0,9 posto.

Njemački BDP smanjio se za 0,2 posto u posljednja tri mjeseca, dok je francuska ekonomija neočekivano pala za 0,1 posto. Italija je ostala na istoj razini. Jedina iznimka je Španjolska, čiji je BDP u četvrtom kvartalu porastao za 0,8 posto, čime se istaknula među najvećim gospodarstvima eurozone.

Političke nesuglasice
Naglašavajući probleme na tržištu rada, iz Eurostata su istaknuli kako je stopa nezaposlenosti u prosincu porasla na 6,3 posto, u odnosu na 6,2 posto u studenom. Očekuje se da će rast ubrzati tijekom 2025. i dosegnuti tzv. ‘potencijalnu stopu’ u 2026., odnosno razinu rasta koja se može održati bez poticaja i bez stvaranja prekomjerne inflacije.

Problem je što je ta stopa iznosi 1,4 posto, znatno ispod procjena za SAD od 1,8-1,9 posto, što sugerira da će eurozona zaostajati za najvećom svjetskom ekonomijom u godinama koje dolaze.

Deveto izdanje

Otvoren 9. ciklus prijava za financijsku i mentorsku podršku za impact poduzetnike u Hrvatskoj – “Pokreni nešto svoje”

ULAGANJE U ODRŽIVOST POSLOVANJA

Kako potaknuti daljnji rast i razvoj poslovanja? Provjerite nove načine i mogućnosti

Glavni razlog za to je slabi rast produktivnosti u eurozoni te strukturni problemi, od komplicirane regulative i političkih nesuglasica do fragmentiranih tržišta, koji će ograničavati poboljšanja. Euro, koji je posljednjih mjeseci oslabio zbog različitih smjerova monetarne politike SAD-a i eurozone, ostao je gotovo nepromijenjen na 1,041 dolara.