Svojom zelenkastom vodom, bijelim pješčanim plažama, živopisnim planinskim krajolikom i gradićima mađarsko jezero Balaton ima mnogo toga za ponuditi turistima.

No nedostatak radne snage pojačan niskim plaćama i mađarskom protuimigrantskom politikom otežava situaciju lokalnoj turističkoj industriji.

Balaton je bio popularan već u doba komunizma, a posjetitelji i danas u sve većem broju stižu na najveće jezero u srednjoj Europi kako bi uživali u tamošnjoj ljetnoj klimi, plažama, kafićima i restoranima, kao i u lokalnom vinu.

To zadaje glavobolju vlasnicima restorana i hotela kojima je teško pronaći radnike. Nezaposlenost u Mađarskoj je na povijesno niskoj razini od 3,6 posto, a nacionalistički premijer Viktor Orban žestoko se protivi imigraciji.

"Nemoguće je pronaći vrtlare, konobare i kuhare", otkriva Balazs Banlaki, vlasnik Kali-Kapocsa, restorana u brdima Mindszentkalle na sjevernoj obali jezera koje se nalazi oko 80 kilometara jugoistočno od Budimpešte.

Banlakiju obično treba oko 10 zaposlenika za funkcioniranje restorana koji je otvoren samo za ljetnih mjeseci, no sada sve više i više zadataka obavlja sam.

"Prije svake sezone prebojamo restoran, no sada čak i u tim vrstama poslova ja preuzimam kist", rekao je Banlaki.

"Mladi ne ostaju"

S prosječnom plaćom manjom od 530 eura mjesečno i s oko pola milijuna ljudi koji su proteklog desetljeća otišli raditi na zapad, Mađarska je ostala bez potrebnih radnika.

Iako ima jednu od najmanjih stopi plodnosti u OECD-u (Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj) i manje od 10 milijuna stanovnika, mađarska vlada ignorira pozive gospodarstvenika da otvori granice kvalificiranim radnicima.

Banlaki je otkrio kako je prošle godine nudio samo piće, kavu i sendviče jer nije mogao pronaći kuhara. Nakon što je ove godine povisio plaće sretan je što ima barem nekoliko radnika.

"No čak i kad pronađemo nekoga, postoji velika šansa da će on ili ona brzo dati otkaz. Zbog festivala, ljetovanja s prijateljima i drugih događaja mladi ne ostaju. Ne usudim se kritizirati naše radnike zbog straha da će samo otići", dodaje Banlaki.

Na drugoj strani jezera, poznatoj po svojim velikim tulumima na plaži i diskotekama, skupocjeni kompleks Plazs Siofok koji može ugostiti gotovo 10 tisuća ljudi suočen je sa sličnim izazovima.

"Reklamiramo slobodna radna mjesta svugdje i stalno… Nedostatak kvalificiranih radnika je uvijek problem", otkrila je direktorica Erzsebet Mazula.

Online check-in?

Zbog svog mondenog imidža – s brojnim restoranima, vanjskom teretanom, kafićima na plaži i koncertnom pozornicom na koju stižu najpopularniji mađarski DJ-evi i pjevači – Plazs Siofok privlači radnike-studente, smatra Mazula.

"Zasigurno nisu profesionalci, no možemo ih obučiti prije početka sezone. Biti uključen i prijateljski nastrojen i nasmijan je puno važnije znati nego kako napraviti komplicirani koktel".

"No čak i s tim sustavom vidite da nema dovoljno konobara i konobarica za posluživanje naših klijenata", zaključuje direktorica.

U Siofoku majka dvoje djece, 39-godišnja Petra Lisztes ističe kako svake godine provode nekoliko tjedana na jezeru i da je primijetila da su ovaj puta mnogi štandovi s hranom i pićima zatvoreni, a da je posluga u restoranima sporija. Problem je puno rasprostranjeniji od Balatona.

Mađarska, s reputacijom relativno jeftine turističke destinacije, ove godine zasad bilježi rast dolazaka turista od sedam posto, stoji u službenim podacima mađarskog središnjeg statističkog ureda KSH. Mađarski hoteli su prošle godine već imali rekordnih 29,5 milijuna noćenja.

Kako bi se nosilo s nedostatkom radnika, nekoliko hotela u Budimpešti je počelo pojednostavljivati usluge na recepciji, inspirani check-in sustavima aviokompanija.

No problem je teško riješiv za poslove koji zahtijevaju ekspertizu, poput kuhara, glavnih konobara ili menadžera.

Vlada u potrazi za rješenjem pokušava uvjeriti umirovljenike da se vrate na posao, nudeći im izuzeće od plaćanja socijalnih doprinosa i smanjenje poreza na 15 posto.

Budimpešti je prošle godine dopušteno uvesti radnike iz susjednih zemalja koje nisu članice EU-a, Ukrajine i Srbije, da rade do 90 dana bez radne dozvole, no te mjere zasad nisu uspjele riješiti nedostatak radne snage.