Iako je 1990. sa slomom Sovjetskog Saveza, a posljedično i komunističke diktature u istočnoj Europi, došlo do svojevrsne prekretnicu u poslijeratnom uređenju svijeta, napad Rusije na Ukrajinu 24. veljače 2022. godine je taj poredak, koji se temeljio na Potsdamskoj konferenciji i Povelji UN-a s kraja 1945., gotovo u potpunosti uništio. Možda Rusija i uspije ostvariti neke svoje geopolitičke ciljeve u Ukrajini, poput pripajanja Krima te stavljanja pod kontrolu istočnih pokrajina Ukrajine, no gotovo je sigurno da se najveća zemlja svijeta na duže vrijeme sama isključila iz globalnog svjetskog poretka, barem onog uređenog europskog kojeg predstavljaju demokratske države Europske unije i njezinih saveznica. To se posebno vidi po ponašanju tradicionalnih neutralnih zemalja, neke od njih tu tradiciju imaju i više stoljeća, da se svrstaju u NATO kao politički i vojni savez suprotstavljen Rusiji i njezinim imperijalnim težnjama prema susjedima. Švicarska je neutralna od 1516., uz izuzetak kad je nesvojevoljno bila u ratu zbog Napoleona početkom 1800-ih, i sada je nakon pola tisućljeća svojevoljno poduzela “ratne mjere” poput uvođenja sankcija nekoj zemlji te isporuke oružja zaraćenoj strani. Iako se u toj zemlji još ne spominje članstvo u NATO-u kao realna opcija – razlog treba tražiti u činjenici da je Rusija ipak više od 1000 km daleko od Švicarske, i u Helvetskoj Konfederaciji se sve češće mogu čuti pozivi za uključenje u Sjevernoatlantski savez. Neke pak stoljetne neutralne zemlje, poput Švedske ili nešto kraće neutralne Finske, a koje su na samoj granici Rusije, odlučuju drastično povećati svoje vojne izdatke za modernizaciju te traže ulazak u članstvo NATO-a.

prvi put u 20 godina

Izvanredna situacija: Rusija ukinula isporuke struje ovoj državi, evo koji je razlog

NATO je “Problem”

S obzirom na to da su Finska i Švedska obje najavile svoje kandidature za pridruživanje zapadnom vojnom savezu NATO-u, okončavajući desetljećima dugu povijest vojnog nesvrstanosti, sve su oči uprte u Rusiju i kako bi ona mogla reagirati.

FOTO: Sputnik/Sergei Guneev/Pool via REUTERS

Kako piše CNBC, Moskva je već izrazila ogorčenje idejom o potencijalnom neposrednom širenju NATO-a svog starog neprijatelja ubrzo nakon što je Finska prošlog tjedna objavila svoju namjeru da se prijavi u tu organizaciju. Sada kada je Finska službeno potvrdila da će se prijaviti – dok švedska vladajuća Socijaldemokratska partija na sličan način podržava nastojanja za pridruživanje NATO-u – Moskva nije gubila vrijeme da bi izrazila svoje osjećaje, a ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u ponedjeljak da je proširenje NATO-a “Problem”. Putin je tvrdio da je taj potez u interesu SAD-a, u komentarima koje je prenio Reuters, i rekao da će Rusija reagirati na proširenje vojne infrastrukture na Švedsku i Finsku, iako je inzistirao da Moskva “nema problema” s tim zemljama. Putinovi komentari dolaze nakon što su drugi najviši dužnosnici Kremlja osudili buduće širenje NATO-a, a jedan je opisao da je to “teška pogreška” s globalnim posljedicama.

A objašnjenje...

Erdogan kaže da Turska ne podržava finsko i švedsko članstvo u NATO-u

Članstvo Finske i Švedske u NATO-u još nije gotova stvar jer je za svaku odluku o proširenju potrebno odobrenje svih 30 članica saveza i njihovih parlamenata — a Turska je već izrazila prigovore. Rezervi ima i Mađarska dok se protivljenje “Hrvatske” proširenju NATO-a tumači više unutarpolitičkim preslagivanjem snaga u samoj Hrvatskoj na relaciji Pantovčak – Markov trg, nego nekom stvarnom strategijom i negativnim stavom s međunarodnim implikacijama. Međutim, s obzirom na to da se očekuje da će te prepreke biti prevladane, geopolitički stručnjaci gledaju naprijed i procjenjuju moguće “odmazde” koje bi Putin – koji nije krio da gazi prema NATO-u – mogao poduzeti.

1) Provociranje NATO-a

Tijekom godina, Rusija je ponavljala provokativne upade u blizini ili u zračni prostor saveznika NATO-a i čini se da su se oni povećali u posljednjih nekoliko godina. S najnovijim potezom Švedske i Finske za pridruživanje NATO-u, stručnjaci vjeruju da bi se savez trebao pripremiti na više provokacija iz Rusije. “Ovo mijenja sigurnosno okruženje za cijelo Baltičko more i za Arktik”, rekao je za CNBC u ponedjeljak umirovljeni general-pukovnik Ben Hodges, bivši zapovjednik američke vojske u Europi.

 Švedski borbeni avion leti iznad otoka Gotland na Baltiku FOTO: TT News Agency/Henrik Montgomery via REUTERS

“Naravno da će i dalje biti kršenja zračnog prostora, baš kao i nad drugim zemljama NATO-a, ali mi smo obrambeni savez i reagirat ćemo hladno i profesionalno. Posljednja stvar koju Rusi žele je upasti u borbu sa svih 30 zemalja NATO-a, a uskoro će ih biti 32. Putin će se žaliti na to, prijetit će svačim, ali zapravo nema ništa što može učiniti jer je većina njegove vojske vezana u Ukrajini, tako da ne vidim nikakvu stvarnu prijetnju Švedskoj ili Finskoj.”, rekao je Hodges.

Ruske provokacije NATO-a nisu ništa novo. U 2020., NATO-ove zračne snage diljem Europe intervenirale su više od 400 puta kako bi presrele nepoznate zrakoplove koji su se približavali zračnom prostoru Saveza s gotovo 90% tih misija kao odgovor na letove ruskih vojnih zrakoplova, navodi se u priopćenju NATO-a. U ožujku prošle godine NATO-ovi zrakoplovi su u šest sati intervenirali 10 puta kao odgovor na “neobičajnu koncentraciju” ruskih ratnih zrakoplova u blizini zračnog prostora saveza iznad sjevernog Atlantika, Sjevernog mora, Crnog mora i Baltičkog mora.
NATO je komentirao da ruski vojni zrakoplovi često ne odašilju transponderski kod koji pokazuje njihov položaj i visinu, ne podnose plan leta ili ne komuniciraju s kontrolorima zračnog prometa, što predstavlja potencijalni rizik za civilne zrakoplove.

2) Cyber napadi i vojna prijetnja

I Švedska i Finska inzistiraju da pridruživanje NATO-u nije potez protiv Rusije, ali obje priznaju da su odluke donesene u svjetlu ničim izazvane invazije Moskve na Ukrajinu. Švedska premijerka Magdalena Andersson izjavila je u nedjelju za CNBC da njezina zemlja smatra da je članstvo u NATO-u najbolja stvar za njezinu sigurnost, rekavši “kakva odmazda može biti ovisi o Putinu, vidimo da može biti kibernetičkih napada i hibridnih napada i drugih mjere, ali sve je na njima”, rekla je. U međuvremenu, švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde rekla je da su u prijelaznom razdoblju, prije nego što Švedska i Finska postanu punopravne članice NATO-a, vjerojatne pojačane napetosti, ističući da predviđaju više vojnih postrojbi blizu granice.

promjene

Neutralni status Švicarske uskoro na najvećoj kušnji: Okreću li se i oni NATO-u?

3) Energetski ratovi

Još jedan potencijalni prostor za odmazdu i moguću rusku kaznu za proširenje NATO-a mogao bi doći u energetskoj sferi. Rusija još uvijek ima moćne adute u ovom području jer tradicionalno čini oko 40% uvoza plina u EU. I dok se Europa bori za alternativne izvore energije kako bi smanjila svoju ovisnost o Rusiji kao dobavljaču nafte i plina, još uvijek se oslanja na nju.
Gilles Moec, glavni ekonomist grupe u AXA Investment Managers, rekao je da postoji “uvijek je na stolu opcija da Rusija ‘zatvori slavinu’ svoje opskrbe EU”, iako je napomenuo da se Moskva do sada ograničavala na “polumjere” koje nisu smanjile ponudu reflektirajući ovisnost Rusije prema tim izvorima financiranja. Dan nakon što su čelnici Finske objavili svoju potporu članstvu u NATO-u, ruska državna komunalna tvrtka Inter RAO objavila je da će od subote prestati izvoziti električnu energiju u Finsku (Finska dobiva oko 10% svoje električne energije iz Rusije) navodeći kao razlog neplaćanje, iako se taj potez naširoko smatra osvetom.

Što je Rusija rekla

U ponedjeljak je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Ryabkov objavio priopćenje u kojem je rekao da su nastojanja Švedske i Finske za pridruživanje NATO-u “još jedna teška pogreška s dalekosežnim posljedicama”, izvijestila je ruska novinska agencija Interfax.
Ryabkov je dodao da Finska i Švedska ne bi trebale gajiti iluzije da će Rusija jednostavno podnijeti njihovu odluku. “Sigurnost Švedske, kao i Finske, u tom slučaju, neće biti ojačana kao rezultat ove odluke, nama je to sasvim očito”, rekao je novinarima u Moskvi.

“A u kojem ćemo obliku osigurati svoju sigurnost nakon promjene ove generalne konfiguracije NATO-a, drugo je pitanje. To će ovisiti o tome što će u praktičnom smislu biti rezultat očekivanog pristupanja Finske i Švedske savezu. Nema iluzija da ćemo to trpjeti”, naglasio je Ryabkov.
Rusija je dugo bila vrlo oprezna glede postojanja NATO-a, a kamoli njegovog širenja, čemu se dugo protivila. Antipatija Moskve nije iznenađujuća s obzirom na to da su savez 1949. osnovali SAD i Kanada i nekoliko zapadnoeuropskih nacija za pružanje kolektivne sigurnosti protiv tadašnjeg Sovjetskog Saveza.

Tijekom većeg dijela 20. stoljeća neprijateljstvo između Zapada i Rusije bilo je koncentrirano u dugotrajnom Hladnom ratu, ali čak i nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991., napetosti između Rusije i NATO-a su se nastavile, unatoč kratkim razdobljima srdačnijih odnosa.

Posljednjih godina, kako su se odnosi između Rusije i Zapada pogoršavali, Putin je u više navrata izrazio svoju kritiku NATO-a i postavio ruski nacionalni identitet i geopolitički status u konfrontaciju s Paktom. Rusija je opravdavala svoju invaziju na Ukrajinu velikim dijelom pretpostavkom da NATO vodi proxy rat protiv nje, u Ukrajini. Uoči invazije 24. veljače, Moskva je objavila popis zahtjeva Zapadu, uključujući da Ukrajini nikada neće biti dopušteno da se pridruži NATO-u. Zapad je to odbio.