Kršćansko-demokratska unija (CDU) jučer je izabrala kandidata koji će se natjecati za mjesto kancelara na rujanskim parlamentarnim izborima, nakon što je sadašnja čelnica Angela Merkel najavila povlačenje iz politike.

To je predsjednik stranke Armin Laschet (60) koji ne uživa veliko povjerenje javnosti zbog nesnalaženja u krizi izazvanoj koronavirusom, pa time njegov izbor dodatno ojačava šanse Zelenih koji su u velikom naletu.

Kako prenose mediji, Lascheta je podržao 31 od 46 članova izvršnog odbora CDU-a, dok je njegov protukandidat, premijer Bavarske Markus Söder, dobio tek 9 glasova. Suzdržano je bilo šest članova odbora.

U skladu s tradicijom

Podrška Laschetu u skladu je s tradicijom u CDU-u i njezinoj sestrinskoj stranci, Kršćansko-socijalnoj uniji (CSU) iz koje dolazi Söder. Naime, samo dva puta u poslijeratnoj povijesti konzervativni kandidat za kancelara bio je član CSU-a i oba puta je izgubio.

Međutim, to se na ovim izborima možda ne bi dogodilo. Naime, Söder je po anketama daleko popularniji političar od Armina Lascheta, a simpatizira ga i velik broj stranačkih dužnosnika CDU-a. Dobar dio zastupnika te stranke smatra kako bi Söder požnjeo daleko bolji izborni rezultat.

Armin Laschet dolazi iz rudarske obitelji, studirao je pravo, a u Bundestag je izabran 1994. godine. Tijekom 90-ih bio je član pokrajinske vlade najmnogoljudnije njemačke pokrajine, Sjeverne Rajne-Vestfalije, a 2017. je došao i na čelo vlade. Ideološki je “blizanac” Angele Merkel i duže vrijeme je percipiran kao njezin “prirodni nasljednik”.

Međutim, popularnost mu je znatno opala u posljednjih godinu dana zbog nesnalaženja u suzbijanju širenja koronavirusa u pokrajini. Popularnost mu je dodatno nagrizla afera koja je otkrila da su dva zastupnika CDU-a dobili velike provizije u poslovima hitne nabave zaštitnih maski tijekom prvog vala pandemije.

K tome, Nijemci vladajuću stranku optužuju i za presporu kampanju cijepljenja jer je jednu dozu primila tek petina stanovništva.

S druge strane, veliki skok popularnosti Markus Söder može zahvaliti provođenju odlučnih epidemioloških mjera u Bavarskoj. To ga je i motiviralo na isticanje kandidature za kancelara, iako je prema stranačkim uzusima šef stranke taj koji treba osvojiti kancelarsku dužnost.

Već ta činjenica ukazuje na duboke unutarstranačke podjele koje bi mogle dobrano poljuljati Laschetov autoritet, a time i šanse na izborima. Naime, podržava ga utjecajni predsjednik Bundestaga i nekadašnji ministar financija Wolfgang Schäuble.

No, iza Södera stao je Peter Altmaier, ministar gospodarstva i bliski suradnik kancelarke Merkel. U takvoj situaciji Laschet bi trebao izaći na megdan kandidatkinji Zelenih, Annaleni Bärbock koja je izabrana u ponedjeljak. Inače, Zeleni “dišu za vrat” CDU-u.

Ankete provedene sredinom travnja pokazale su da CDU/CSU dobiva između 28 i 29 posto glasova, a Zeleni između 21 i 22 posto čime je SPD izgubio titulu druge najpopularnije stranke u Njemačkoj. Socijaldemokrati, naime, dobivaju između 15 i 17 posto glasova.

Brzo postala prepoznatljiva

Annalena Bärbock na političku je pozornicu stupila 2018. kada je izabrana za supredsjednicu Zelenih, uz karizmatičnog Roberta Habecka.

Do tada relativno nepoznata lokalna političarka iz istočne pokrajine Brandenburg, 40-godišnja Bärbock brzo je izgradila svoj politički profil i javnost je percipira kao stručnjakinju za klimatske promjene. Kao i Laschet, i ona je pravnica, a na Londonskoj školi ekonomije doktorirala je međunarodno pravo.

Kako Zeleni postaju sve popularniji među biračima, tako su se pojavile špekulacije da će nakon izbora 2021. CDU sklopiti koaliciju s tom strankom.

No, Bärbock je razvila političku platformu koja nema mnogo dodirnih točaka s konzervativnim politikama. Primjerice, zalaže se da Njemačka mnogo prije 2038. – što je trenutni vladin cilj – napusti proizvodnju električne energije u termoelektranama na ugljen.

K tome, uvela bi ograničenje brzine od 130 km/h na njemačkim autocestama. Bärbock se protivi i povećanju izdvajanja za obranu. U nedavnom razgovoru za Deutsche Welle, Annalena Bärbock je pozdravila odluku američkog predsjednika Joea Bidena da SAD vrati u Pariški klimatski sporazum. No, pozvala je Washington i na stvaranje “transatlantskog Green Deala” s Europom.

Da su Zeleni postali politički pragmatičniji i spremni na različite postizborne scenarije govori i podatak da u nedavno objavljenom predizbornom dokumentu nisu naznačili SPD kao najpoželjnijeg koalicijskog partnera, kao što je prošlosti bio slučaj.

Ako bi Zeleni ipak koalirali sa socijaldemokratima, u tom bi im slučaju trebao i treći partner da bi imali parlamentarnu većinu, a to bi najvjerojatnije bio ljevičarski Die Linke. Savez CDU-a i Zelenih – takozvana crno-zelena koalicija – ne bi trebala trećeg.