Potraga za cjepivom protiv koronavirusa postala je danas ono što je prije više od pola stoljeća bila svemirska utrka između Sovjetskog Saveza i SAD-a.

Kako najavljuju svjetski mediji, francuski predsjednik Emmanuel Macron ovoga će tjedna u Elizejskoj palači “postrojiti” vodstvo farmaceutske kompanije Sanofi nakon njihove izjave da će Amerika vjerojatno prva imati cjepivo protiv bolesti COVID-19.

Izjava poput bombe

Naime, u francuskoj javnosti poput bombe odjeknula je izjava izvršnog direktora Paula Hudsona za Bloomberg News kako SAD ima pravo na najveće prednarudžbe cjepiva jer je najviše uložio u preuzimanje rizika razvoja cjepiva. Hudson se pritom referirao na najavu Trumpove administracije da će financijski pomoći razvoj Sanofijevog eksperimentalnog cjepiva.

Ubrzo je uslijedila lavina reakcija u Francuskoj gdje kompanija ima sjedište. Predsjednik Macron poručio je kako sva cjepiva protiv COVID-19 moraju biti tretirana kao javno dobro za cijeli svijet, a ne kao subjekt zakona tržišta, prenosi Financial Times.

Paul Hudson izjavio je FT-u kako je za njega novost da je pozvan na sastanak u Elizejsku palaču. No, zanijekao je da će SAD prvi imati pristup cjepivu. “Nikad izbor nije bio između Amerike i Europe”, tvrdi Hudson.

Međutim, bijesna reakcija s kojom se suočio treći svjetski proizvođač cjepiva po veličini dovoljno govori o naraslim tenzijama između država i farmaceutskih kompanija.

U otvorenom pismu koje su krajem prošloga tjedna objavili južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa – ujedno i predsjedavajući Afričke unije – zatim senegalski predsjednik Macky Sall te čelnik Gane Nana Addoa Dankwa Akufo-Addo stoji zahtjev da sva cjepiva protiv koronavirusa budu bez patentnih prava te da budu besplatna za cijelo čovječanstvo.

Stručnjaci pak upozoravaju da nakon što klinička ispitivanja pokažu da je neko cjepivo učinkovito, bit će golem izazov pokrenuti proizvodnju koja bi zadovoljila toliku globalnu potražnju.

Europi treba američki pristup

Paul Hudson, koji je preuzeo kormilo Sanofija u rujnu prošle godine, lobira da Europska unija usvoji američki pristup financiranju razvoja cjepiva. On smatra da bi Europa trebala osnovati instituciju poput američke Uprave za napredna biomedicinska istraživanja i razvoj (BARDA).

Radi se o vladinoj agenciji osnovanoj 2006. godine s ciljem pripreme SAD-a na biološke prijetnje poput pandemija. BARDA je najavio da će farmaceutske kompanije – poput Sanofija i Johnson & Johnsona (J&J) – financijski pomoći s više od milijardu dolara u razvoju cjepiva po ubrzanom postupku.

EU još nije učinio konkretne poteze u tom smjeru, ali Hudson ističe kako kompanija vodi pregovore s francuskom vladom i Bruxellesom o podjeli rizika proizvodnje cjepiva. Drugo važno pitanje jest koliko će cjepivo stajati.

J&J je najavio da će ga distribuirati na “neprofitnoj osnovi” tijekom trajanja pandemije. Međutim, ostale farmaceutske kompanije nisu se jasno odredile oko cijene. Paul Hudson istaknuo je kako se Sanofi obvezao da će cjepivo biti “priuštivo kupcima i pacijentima”, prenose mediji.