Na ime autorskih prava u svijetu je prikupljeno 7,8 milijardi eura za oko tri milijuna autora, podatak je Globalnog ekonomskog izvješća o naknadama koja su prikupila autorska društva u 2013. I dok se u Hrvatskoj vode rasprave o tome ima li ZAMP pravo ili ne naplaćivati autorske naknade za svoje članove i je li to tek još jedan parafiskalni namet, podaci iz globalnog izvješća ilustriraju da je to praksa koja se koristi diljem svijeta te da se u većini zemalja ubere u pravilu više novca.

Zanemare li se tečajne razlike, prikupljen iznos za korištenje autorskih prava globalno je porastao 4,6 posto. “Unatoč zahtjevnim gospodarskim uvjetima na mnogim tržištima, ukupno prikupljene autorske naknade ostale su stabilne što je globalno vrlo ohrabrujuće za budućnost kreativnih industrija”, prokomentirao je izvješće generalni direktor CISAC-a Gadi Oron.

Blagi rast naknada

Istodobno, u Hrvatskoj je za domaće autore, skladatelje i tekstopisce ZAMP prikupio 104,6 milijuna kuna. Najviše tog iznosa naplaćeno je od hotela, klubova i ugostitelja (36,3 posto), televizijskih postaja (21,5 posto), radijskih postaja (15,2 posto) te od kabelske transmisije (9,1 posto). Sličan iznos, uz blagu tendenciju rasta naknada u ZAMP-u očekuju i kad se podvuče crta ispod 2014. godine.

„Drago mi je što u ovom kontekstu mogu reći da će, po našim trenutnim procjenama, prikupljene autorske naknade za 2014. biti na razini, ako ne i nešto veće, nego u 2013.”, kaže direktor ZAMP-a Nenad Marčec. Ponajviše tome će doprinijeti bolje poslovanje ugostiteljskih objekata, zahvaljujući još uspješnijoj turističkoj sezoni, kao i osjetan rast broja festivala i koncerata svih vrsta glazbe dodatni je razlog za optimizam, kao i prihodi od digitalnih internetskih servisa koji su zaživjeli na našem tržištu prošle godine, kaže.

“Nadamo se da će slične rezultate imati i ostala društva za kolektivno ostvarivanje prava – kako je to očito trend u Europi i svijetu. Konačne rezultate poslovne 2014. godine HDS ZAMP, će kao i uvijek, objaviti sredinom tekuće godine, nakon što godišnje izvješće usvoji i odobri Skupština Hrvatskog društva skladatelja, napominje Marčec.

Klikni >>ovdje za veći grafikon

Najizdašnije glazba

Najviše novca za korištenje autorskog djela, više od šest milijardi eura, u svijetu se prikupilo kroz naknade za prava javnog priopćavanja. Tih je naknada u 2013. prikupljeno 2,4 posto više nego prethodne godine. Pritom se kasica punila najviše zahvaljujući glazbi na čiju reprodukciju otpada gotovo 87 posto naknada.

Za razliku njih, naknade za prava mehaničke produkcije zabilježile su značajan pad od čak 13 posto. Naknade za digitalno korištenje porasle su četvrtinu, no i dalje čine svega pet posto ukupnih naknada. Istodobno, za čak osam posto u odnosu na prethodnu godinu porasle su naknade za audiovizualni repertoar.

Europi rast od 2,3%

Gledano geografski, u Europi se skupi najviše novca za korištenje tuđih autorskih djela. Na Stari kontinent otpada više pod 60 posto novca što je godišnji porast od 2,3 posto. U isto vrijeme, u zemljama BRICS-a, dakle Brazilu, Rusiji, Indiji, Kini i JužnojAfrici, iznos prikupljenih naknada porastao je za oko 30 posto. Drugim riječima, u tim zemljama dnevno se skupi oko milijun eura, no ta brojka i dalje kaska za svjetskim prosjekom koji se kreće oko 1,3 milijuna eura po glavi stanovnika. 
 Marčec, koji je u posljednje četiri godine predsjedao Europskim vijećem CISAC-a, osvrnuo se na europske brojke. “Dobri i stabilni rezultati i u 2013., pogotovo na području Europe, zapravo potvrđuju rezultate nedavno predstavljene studije ‘Stvaranje rasta: mjerenje kulturnih i kreativnih industrija u EU’ koja je pokazala da kulturne i kreativne industrije imaju impresivnu gospodarsku vrijednost i potencijal jer su unatoč krizi ostale stabilne pa čak i rasle”, kaže Marčec.

Trenutna kriza upravo je vrijeme kada taj potencijal treba iskoristiti, smatra Marčec, tim više jer je riječ o sektoru koji je jedan od vodećih europskih poslodavaca s više od sedam milijuna radnih mjesta. Ujedno je fokusiran na lokalnu radnu snagu, i to mlade ljude, dakle one koji su najviše ugroženi nezaposlenošću.

“Razvoj digitalnih tehnologija otvara vrata novih tržišta upravo za ove industrije, a zbog njihova potencijala nužno je prilike na tržištu regulirati na način da se taj zavidni potencijal iskoristi. To znači za autore i kreativce osigurati pravedniji udio na online tržištu”, kaže Marčec.

Poplava 'torrenta'

Naravno, u eri internetskog ‘besplatnog downloadanja’ i poplavi ilegalnih ‘torrenta’, pitanje zaštite intelektualnog vlasništva i naplate njegovog neovlašenog korištenja je tema o kojoj se neumorno raspravlja. Čelnik CISAC-a Gadi Oron posebno je istaknuo naknade od digitalnih servisa koje, unatoč rastu za četvrtinu i prikupljenih 380 milijuna eura, još uvijek čine vrlo mali dio, svega pet posto, ukupnih naknada prikupljenih diljem svijeta.

“Autorske naknade prikupljene za korištenje djela kroz digitalne servise naglo su se povećale u 2013. i s tim rezultatom smo posebno zadovoljni”, kaže Oron. Dodaje da su one, međutim, još uvijek niske, no sa značajnim potencijalom rasta. “U svijetu koji sve više postaje digitalan, prioritet za društva unutar CISAC-a jest osigurati da autori diljem svijeta imaju pravedniji udio u online tržištu“, zaključuje.