Već uoči povijesnog referenduma u Velikoj Britaniji o ostanku u Europskoj uniji, mnogi građani Europe su bili uvjereni kako se i njih treba pitati o članstvu. U ispitanih oko šest tisuća građana EU, njih 45% je izjavilo da bi bilo dobro održati referendum i u njihovoj zemlji.

Nakon referenduma su prije svega desne populističke stranke u zemljama Europske unije te koje se zalažu za referendum o članstvu u EU. U Francuskoj Marine Le Pen je odluku Britanaca nazvala "oslobođenjem" i traži referendum u svim zemljama članicama. Ali osobito u zemljama sjevera Europe u kojim se sad, bez Londona još više širi bojazan kako će "morati plaćati račun" za zemlje istoka i juga Europe, populisti su sve glasniji u svojim zahtjevima. To se osobito tiče Nizozemske – ali i u Njemačkoj Alternative für Deutschland (AfD) je sklona održavanju referenduma u Njemačkoj o članstvu u Europskoj uniji, piše DW.

Ove subote (2.7.) je AfD održao pokrajinsku stranačku konvenciju najmnogoljudnije pokrajine Sjevernog Porajnja i Vestfalije. Nakon Brexita – i kako u toj stranci upozoravaju, kobne greške kancelarke Angele Merkel u prihvaćanju izbjeglica u Njemačku što je i razbjesnilo građane Velike Britanije, oni su uvjereni kako će već na slijedećim parlamentarnim izborima 2017. i u Njemačkoj AfD zauzeti mnogo važniju političku ulogu – a to se onda tiče i pitanja ostanka u EU: "Slijedeće godine će AfD ući u Bundestag, a 'Dexit' će biti jedno od najvažnijih pitanja kojim ćemo se baviti", najavljuje Franz Wiese, glasnogovornik AfD-a za pitanja Europe.

 Zapravo, zahtjeve da se građane Njemačke pita za mišljenje o važnim pitanjima se čuju i sa druge strane političkog spektra. Tako i stranka Ljevice nakon Brexita traži "novi početak" Europske unije i "raspravu i glasovanje o budućnosti Europe." Čelnica stranke Ljevice Sahra Wagenknecht doduše ne traži održavanje referenduma o članstvu Njemačke u EU, ali želi da se i građane upita o važnim pitanjima koja se tiču i njihove sudbine.

Tako je čelnica stranke Ljevice za list Die Welt izjavila kako i njena stranka želi reformu Europske unije kako bi se zaustavio njen raspad. Smatra kako bi građani "trebali imati priliku glasovati o važnim pitanjima poput trgovinskog sporazuma sa SAD (TTIP) ili o drugim europskim sporazumima."

Usprkos željama određenih političara njemačkih stranaka, zapravo u Njemačkoj nipošto nije jednostavno održati referendum na nacionalnoj razini. Pravni stručnjak iz Heidelberga, Uwe Lipinski, upozorava kako bi Njemačka morala promijeniti svoj Ustav i uvrstiti takav oblik neposredne demokracije prije nego što bi uopće mogla raspisati referendum o članstvu u EU.

Prema trenutnim propisima, referendum u Njemačkoj može raspisati samo vlada ili parlament i to samo ako je to povezano sa dvije teme: ako se radi o promjeni granica ili ako se bitno mijenja Ustav. Referendumi su mogući na razini neke od 16 savezne pokrajine, ali čak i u tom slučaju nije nužno da pokrajinska vlada i provede odluku građana.

Zapravo, ovako oštro ograničenje mišljenja građana iskazanog u referendumu je rođeno u bolnom iskustvu nacističke Njemačke. Neposredno nakon preuzimanja vlasti, nacisti su 1935. raspisali referendum o ujedinjavanju položaja kancelara i predsjednika u praktično položaj diktatora, Führera, na kojem je Adolf Hitler praktično mogao činiti što ga je volja. 89,93% glasova je bilo "za" – i što je to donijelo, ubrzo je saznala i Europa i čitav svijet.

No, čak i kada bi bilo moguće održati referendum o ostanku Njemačke u Europskoj uniji, mišljenja u ovoj zemlji su potpuno drugačija: istraživačka agencija Forsa je izmjerila kako bi 79% građana Njemačke željelo ostati u Europskoj uniji. Od onih 17% koji bi željeli "Dexit" je njih čak 60% članova populističke stranke AfD, piše DW.