Iako SAD godišnje za zdravstvo troši čak 3,6 bilijuna dolara – uvjerljivo najviše među razvijenim zapadnim državama – epidemija koronavirusa dovela je i do 40 posto bolnica na rub financijske propasti.

Kada je početkom ožujka epidemija udarila istočnu obalu Amerike, stvorivši od New Yorka veliko nacionalno žarište, bolnica Interfaith Medical Centre u Brooklyjnu našla se na „prvoj crti“ obrane od COVID-19, piše Financial Times. Već do sredine travnja kroz tu je bolnicu, uz još dvije podružnice, prošlo više od 1600 oboljelih.

Bolnica ‘na parama’

Međutim, LaRay Brown, izvršnu direktoricu One Brooklyjna – nedavno oformljene skupine medicinskih ustanova koja uključuje i bolnicu Interfaith – uz rastući broj pacijenata brine i sve lošija financijska situacija. “Vozimo ‘na parama’. Imamo novca za još pet ili sedam dana. Slavit ćemo ako će gotovina potrajati još 14 dana”, kaže Brown za FT. Prema posljednjim podacima Reutersa, Amerika trenutno broji 1,11 milijuna zaraženih, a do sada je preminulo 64.746 osoba po čemu ta država drži neslavno vodeće mjesto u svijetu.

Osim što uzima danak među stanovništvom, koronavirus veliku štetu pričinjava i tamošnjem zdravstvenom sustavu. Kako COVID-19 pogađa većinom siromašniji sloj Amerikanaca čije police zdravstvenog osiguranja ne mogu pokriti sve troškove, krajem travnja američki zdravstveni sustav dobio je dodatnu državnu financijsku injekciju od 75 milijardi dolara kako bi pokrio gubitke. Time se ukupni iznos proračunske pomoći popeo na 175 milijardi dolara.

Unatoč tome, dobar dio bolnica i dalje ima financijskih problema jer ne mogu primati pacijente s drugim oboljenjima kojima bi naplatili uslugu, pa se odvjetnici specijalizirani za bankrote pripremaju za val zahtjeva za stečajevima u zdravstvenog sektora.

Neke od najsiromašnijih bolnica već šalju dio liječnika na neplaćeni dopust, unatoč eskalaciji infekcije, jer nemaju novca za njihove plaće. Podsjetimo, prošlotjedni podatak o padu BDP-a u prvom kvartalu pokazao je da je srezana osobna potrošnja za zdravstveno osiguranje bila jedan od većih utega koji je povukao ekonomiju u minus od 4,8 posto.

Teška situacija u američkom zdravstvenom sustavu pomalo je paradoksalna s obzirom na činjenicu da SAD troši godišnje na zdravstvo čak 3,6 bilijuna dolara, odnosno 17 posto vrijednosti gospodarstva. To je uvjerljivo najviše od bilo koje članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD), skupine većinom bogatih zapadnih država. U bogate američke bolnice koje su nerijetko svjetski lideri u inovacijama dolaze se liječiti pacijenti iz cijelog svijeta, naravno koji si to mogu priuštiti.

No taj isti prebogati zdravstveni sustav tijekom pandemije je morao posuđivati zaštitnu opremu od kozmetičkih salona, ističući disfunkcionalnosti i nejednakosti među pojedinim bolnicama. U većinom privatnim američkim bolnicama dobar dio novca odlazi na plaće vrhunskih liječnika, ali i menadžera koji upravljaju poslovanjem medicinskih ustanova.

Prema jednoj studiji u američkom medicinskom časopisu, primanja menadžera bolnica od 2005. do 2015. skočila su za 93 posto. Druga velika rupa u kojoj nestaje novac velika je količina – često nepotrebnih – pretraga koji značajno poskupljuju dijagnostički proces, a čime se povećava profitabilnost bolnica.

Studija časopisa Američke medicinske udruge pokazala je da je prošle godine na nepotrebnu zdravstvenu potrošnju otišlo najmanje 760 milijardi dolara.

Natjecanje u bogatstvu

To je više nego što Amerika ukupno troši na osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje. U privatiziranom sustavu temeljenom na načelu konkurencije bogate bolnice natječu se koja će izgraditi arhitektonski impresivnija bolnička zdanja, nakrcana najmodernijom medicinskom tehnologijom.

Na taj način privlače vrhunske liječnike, a posljedično i pacijente dubljega džepa. Samo u 2018. godini 12 je američkih bolnica najavilo projekte proširenja vrednije od milijardu dolara. S druge strane, siromašnije bolnice koje uglavnom pružaju zdravstvene usluge pacijentima slabije platežne moći ili u ruralnim dijelovima zemlje gdje je prisutna depopulacija financijski su ovisne o državnim programima zdravstvenog osiguranja Medicaid i Medicare.

Međutim, ta vrsta osiguranja često nije dovoljna za pokrivanje svih troškova bolnica s obzirom na trend rasta plaća liječnika te sve skupljih lijekova i medicinske opreme.

Primjerice, više od 80 posto pacijenata bolnica iz skupine One Brooklyn ima samo Medicaid i Medicare osiguranje, a 4 posto nema nikakvo osiguranje. Inače, 27 milijuna Amerikanaca nema zdravstveno osiguranje, a taj će broj vjerojatno dodatno rasti kako se bude povećavala nezaposlenost.

Alan Levine, izvršni direktor Ballad Healtha, skupine od 21 bolnice koje pružaju medicinske usluge u ruralnim područjima Tennesseja, Virginije i okolnih država, ističe kako su te bolnice gubile novac i prije pandemije. “Problem u ruralnim područjima poput našeg jest da novac koji gubimo sada biti će teško nadoknaditi”, smatra Levine.

U posljednjih 10 godina stotinjak američkih bolnica moralo je “staviti ključ u bravu”, a konzultantska tvrtka BCG procjenjivala je prije pandemije da je petina bolnica u kratkoročnom riziku od bankrota. BCG sada smatra da je blizu propasti 30 do 40 posto bolnica.