Početkom kolovoza Branislav Nedimović, srpski ministar poljoprivrede, najavio je poseban projekt vlade Srbije za unaprijeđenje vinarstva, a pokrajinski tajnik Vuk Radojević je za podršku vinarijama u Vojvodini najavio više novca nakon rebalansa proračuna. Kakvo je trenutno stanje i kako razvijaju svoj vinski biznis saznali smo od vinarije Aleksandrović i Fruškogorskih vinograda.

Fruškogorski vinogradi osnovani su 2006. godine i u vlasništvu ili dugoročnom zakupu imaju 110 ha zemljišta, od kojih je više od 80 posto pod nasadama. Budući da stalno povećavaju kapacitete od 50.000 litara 2010. godine, ove godine dosegli su proizvodnju od gotovo 500.000 litara. Vinarija ima deset stalno zaposlenih, a osim domaćih stručnjaka angažira i najprestižniju konzultantsku kuću u vinskom svijetu – Rolland Conseils et Prestation. Posljednje četiri godine njihovo je glavno izvozno tržišt NR Kina, a od ove počinju s izvozom u SAD. Priča vinarije Aleksandrović seže u davnu 1903., što je dokaz da se ova obitelj više od sto godina bavi vinogradarstvom i vinarstvom. Nova etapa u razvoju Vinarije Aleksandrović počela je 2000. godine kada je uzgrađena nova vinarija i kada je nabavljena najsuvremenija oprema za proizvodnju vrhunskih vina. Danas je obitelj Aleksandrović sa svojim vinima vodeća srpska privatna vinarija koja za proizvodnju svojih vrhunskih vina koristi 75 hektara vinograda. Njihova glavna izvozna tržišta su Kina, Japan, Rusija i zapadna Europa i SAD.

Brinu i o edukaciji radnika

“Vinarija Aleksandrović već je 20 godina u investicijama, do onih vezanih uz proizvodnju poput barique bačava od francuskog hrasta koje kupujemo svake godine, bačve od slavonskog hrasta od 4000 litara i poljoprivredne mehanizacije. Najveći vinski uspjeh je to što su vina Aleksandrović došla do vrhunskih restorana, restorana s Michelinovom zvjezdicom, od Tokija, Šangaja pa do zapadne Europe i SAD-a˝, pohvalio se Božidar Aleksandrović, vlasnik vinarije Aleksandrović.

Gordan Bašić, direktor Fruškogorski vinograda, pohvalio se, također, stalnim ulaganjima u inox tankove i barrique bačve radi proširenja kapaciteta. Posljednje značajno ulaganje je nova linija za flaširanje i etiketiranje Borelli, kao i nabavka dodatne mehanizacije u vinogradu. Osim ulaganja u opremu, važnim smatraju i ulaganje u edukaciju kadrova pa svojim zaposlenicima omogućavaju redovno usavršavanje, dok redovni studenti Poljoprivrednog i Tehnološkog fakulteta obavljaju praksu u njihovoj vinariji.

“Najveći pomak u posljednjih pet godina napravljen je zato što nas je novi zakon o vinu natjerao da se udružimo radi zaštite geografskog porijekla i zajedničkim nastupom pokušamo utjecati na odnos države prema ovom segmentu gospodarstva”, ističe Bašić.

Udruženje Srem – Fruška Gora, čiji je on predsjednik, završilo je elaborat za geografsku identifikaciju područja Sremski rejon/Srem, a u tijeku je izrada elaborata za geografsku identifikaciju Fruške Gore.

“Zajedničkim nastupom prema pokrajinskoj vladi do sada smo uspjeli dobiti najmoderniji laboratorij za brzu analizu šire i vina Wine scan, proizvođača Fos i opremu za proizvodnju zajedničkog pjenušavog vina. Od nas je potekla inicijativa da se Departmanu za vinogradarstvo, voćarstvo i hortikulturu u Sremskim Karlovcima, koji je nekada bio Institut za vinarstvo i vinogradarstvo, vrati stari sjaj i da se transformira u Nacionalni institut za vinarstvo i vinogradarstvo, uz svu nužnu infrastrukturu, kako bi vinari i vinogradari imali prijeko potrebnu pomoć moderne znanosti”, rekao je Bašić.

Subvencije proizvođačima

Kako smatra Aleksandrović, u posljednjih desetak godina primjetan je sve veći broj vinarija koje se otvaraju u različitim krajevima Srbije, a u posljednjih pet godina je ta ekspanzija još više došla do izražaja.

“Ljudi iz drugih biznisa investiraju u vinarstvo i vinogradarstvo što je vrlo pozitivno jer svjež kapital koji se unese u proizvodnju značajno mijenja sliku o vinarstvu Srbije. Država će od ove godine još značajnije investirati u razvoj vinarstva i vinogradarstva, vinski turizam te u promociju vinskih regija i srpskih vina u inozemstvu”, kaže Aleksandrović.

U tijeku je izrada Nacionalnog dokumenta Strategija razvoja vinogradarstva, vinarstva i vinskog turizma koji bi trebao biti smjernica za razvoj i za subvencioniranje. Bašić ističe da je važna i pomoć koju Republičko ministarstvo za poljoprivredu, kao i Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu te Pokrajinski sekretarijat za poljopriredu i turizam, daju kroz subvencije proizvođačima grožđa i vina.

“Prava pomoć se tek očekuje kroz Nacionalne mjere definirane u strategiji, kao i kroz IPARD program koji bi trebao startati ove jeseni”, zaključuje Bašić.