Kineske burze potaknuo je u ponedjeljak podatak da je indeks proizvodne aktivnosti u kolovozu iznosio 51 bod, blago oslabivši u odnosu na srpanjskih 51,1 bod dok je u uslužnom sektoru indeks skočio na 55,2 boda.

To ukazuje na daljnji oporavak drugog po veličini svjetskog gospodarstva od koronakrize zahvaljujući povratku domaće osobne potražnje. U srpnju je indeks uslužnog sektora vrijedio 54,2 boda. Vrijednost indeksa iznad 50 bodova sugerira ekspanziju u usporedbi s prethodnim mjesecom.

Prelijevanje u druge sektore

Inozemni ekonomisti ocjenjuju kako poboljšanje u uslužnom sektoru znači da se oporavak kineskog gospodarstva, do sada primarno pokretan industrijskim rastom u državnim poduzećima, počinje osjećati i u sektorima koji su bili snažno pogođeni padom potražnje zbog epidemije koronavirusa.

Naime, kineski uslužni sektor čini i mnoštvo manjih kompanija u privatnom vlasništvu koje se sporije oporavljaju od koronakrize od proizvodnih tvrtki. U prvom polugodištu taj je sektor bio jedan od vodećih generatora gubitka radnih mjesta i smanjenja plaća jer su strahovanja od drugog vala epidemije dovela do pada potrošnje Kineza.

Podsjetimo, s povećanjem od 3,2 posto, kinesko se gospodarstvo u drugom tromjesečju vratilo na staze rasta nakon što je broj oboljelih od COVID-19 u proljeće počeo opadati. Međutim, ekonomiste je brinuo daljnji pad maloprodaje koja je u srpnju zabilježila smanjenje i sedmi uzastopni mjesec.

Podaci nacionalnog statističkog zavoda pokazali su da je srpanjska potrošnja Kineza bila za 1,1 posto niža nego u istom lanjskom razdoblju.

Unatoč daljnjoj nesklonosti Kineza da više kupuju, valja naglasiti kako se osobna potrošnja ipak primjetno oporavlja s obzirom da je u veljači potonula za petinu. Iris Pang, ekonomistica za područje Kine u nizozemskoj banci ING, ističe za Financial Times da bi snažniju potrošnju mogao ohrabriti oporavak domaćeg turizma nakon ublažavanja restrikcija uvedenih radi suzbijanja širenja virusa.

Dobili malo ‘zraka’

Tamošnje ministarstvo kulture i turizma objavilo je sredinom srpnja da će turističke agencije moći opet nuditi putovanja između provincija.

Time je kineski turistički sektor dobio malo “zraka” s obzirom da su međunarodna putovanja i dalje znatno ograničena.

“Zbog povećanja turističkih putovanja bit će više zapošljavanja u uslužnom sektoru, a s većom zaposlenošću potrošači će biti skloniji potrošnji”, smatra Pang. “Mislim da je to održivo”, dodala je ta analitičarka. Razmjere povlačenja kineskih potrošača dobro oslikavaju podaci o štednji kućanstava koja je tijekom ove godine snažno skočila.

Podaci Narodne banke Kine pokazuju da su Kinezi u lipnju u bankama držali više od 90 bilijuna juana, odnosno 13,1 bilijun dolara. Vrijednost štednih depozita ponešto se smanjila u srpnju, ali je i dalje značajno veća nego krajem prošle godine kada je iznosila manje od 82 bilijuna juana.

Što se tiče proizvodnog sektora, u kolovozu je zabilježen njegov daljnji rast, ali po nešto manjoj stopi. Analitičari u anketi Reutersa su očekivali da će vrijednost indeksa iznositi 51,2 boda.

Ipak, kineski industrijski sektor polako se vraća na predpandemijske razine zahvaljujući – uz domaću potražnju – i skoku ulaganja u infrastrukturu zahvaljujući državnim poticajima te iznenađujuće otpornom izvozu.

Indikator oporavka

Iako je u kolovozu zabilježeno poboljšanje u odnosu na srpanj, izvozne narudžbe kineskim poduzećima na godišnjoj su razini u padu već osmi uzastopni mjesec.

Kineski izvozni podaci privlače veliku pozornost ekonomista jer su dobar indikator oporavka globalne trgovine i razine inozemne potražnje.

Analitičari japanske banke Nomura ističu kako posljednji podaci sugeriraju da su problemi od strane inozemne potražnje ostali netaknuti.

Prema njihovom mišljenju, na kineski će izvoz negativni utjecaj u narednom razdoblju imati i ponovno povećanje broja oboljelih od COVID-19 u državama koje su najvažniji inozemni trgovinski partneri.