Rudasko-metalurški kombinat Trepča na Kosovu nalazi se u vrlo teškom razdoblju i sučeljava se s financijskim problemima.

Tako list Zeri navodi da radnici Trepče-Jug nisu primili plaću za posljednjih pet mjeseci, dok je prošlog mjeseca bez primanja ostalo još blizu 500 zaposlenih. Učešće jednog dijela privatnog kapitala bilo bi održivo rješenje za taj nekad najveći rudarski kombinat u bivšoj Jugoslaviji, ocjenjuje za Radio slobodna Europa (RSE) Valdrin Lluka, ministar za ekonomski razvoj u odlasku. Za nestabilne financije odgovorno je vodstvo koje je loše upravljalo metalurškim pogonom Trepče, kaže Gani Osmani, predstavnik Sindikata radnika Trepče. Osmani je za RSE izjavio da su plaće za kolovoz dobili samo rudari, dok su administrativno osoblje, osiguranje i ostale službe ostale bez primanja.

Teška financijska situacija
Trepča je veliko ležište olovo-cinčane rude koje obuhvaća zapadne, jugozapadne i južne dijelove Kopaonika i među najvećima je u Europi. Kompanija je u ožujku registrirana kao dioničko društvo, s 80% dionica u vlasništvu vlade Kosova i 20% u vlasništvu radnika metalurške kompanije. Kombinat Trepča nalazi se u etnički podijeljenoj općini Kosovska Mitrovica i ima svoje sektore na jugu i na sjeveru. Sastoji se od 41 jedinice koje su grupirane u tri velike cjeline: rudnik s flotacijom, industrijski park u Mitrovici i topionica. 

Do 2016. kombinatom je upravljala kosovska Agencija za privatizaciju, a kada je Trepči zaprijetila likvidacija, odlučeno je da se usvoji zakon kojim kombinat postaje Dioničko društvo Trepča. U veljači ove godine Kosovo je oštro reagiralo nakon izjave Maje Kocijančič, glasnogovornice Europske komisije, koja je izjavila da se pitanje Trepče treba riješiti u okviru dijaloga Srbije i Kosova u Bruxellesu, objašnjavajući stav europskih institucija da dnevni red u dijalogu određuju Beograd i Priština. Valdrin Lluka je tada rekao da se oko tog pitanja koje dotiče kosovski suverenitet i donošenje odluka ne treba voditi nikakva diskusija.

"Kada govorimo o tehničkoj razini, a ne političkoj, i oni na sjeveru Mitrovice su zainteresirani za razvoj Trepče i za povećanje kapaciteta proizvodnje. Trepča je kompanija unutar granica Kosova i 20 posto dionica pripada radnicima, uključujući i srpske", rekao je Luka.  Danas, Lluka kaže da je Trepča u teškoj financijskoj situaciji, te da se nastoji pronaći rješenje za ekonomski oporavak kompanije. On vjeruje da će zahvaljujući promjenama u Trepči ta kompanija uskoro moći barem za radnike osigurati bolja i redovna primanja.

"Ove godine izdvojili smo oko 5 milijuna eura subvencija za razne kapitalne investicije, ali obično postoje procedure za one investicije koje smo izdvojili iz kosovskog proračuna. To su natječajne procedure kojima je potrebno vrijeme da postanu operativne, u cilju povećanja proizvodnje koja bi rezultirala povećanim prometom, i na kraju većim plaćama radnika", kaže Lluka. Kako bi se postiglo održivo financijsko rješenje, ministar za ekonomski razvoj na odlasku ističe da dio Trepče mora biti privatiziran. Prema njegovim riječima, ako postoji politička volja da se podrži privatizacija, taj se proces može obaviti za godinu dana.

Žele privući strane ulagače
"Održivo rješenje je učešća dijela privatnog kapitala. Ideja je da prirodni resursi ostanu u državnom vlasništvu, ali menadžment i operativni dio mora se privatizirati kako bi postao učinkovitiji, privukao strane investicije u Trepču i povećao proizvodnju i preradu. To ne samo da će pomoći radnicima, već će pridonijeti izvozu, stavljajući Kosovo na svjetsku mapu minerala i njihove prerade", objasnio je Lluka. 

Prema službenim podacima, rudnik je od 1945. do razdoblja prije 1990. godine proizvodio gotovo 600.000 tona rude godišnje, a danas se vadi više od 150.000 tona. Osamdesetih godina prošlog stoljeća u metaluškoj tvornici u pogonu Trepče radilo je više 20.000 radnika. Posljednjih godina kompanija je prolazila kroz fazu preživljavanja sa samo 1300 radnika. 

Zahtjevi bez odgovora

Štrajkali za veće plaće, bolje uvjete rada
Početkom ove godine rudari rudarsko-metalurškog kombinata Trepča u Mitrovici štrajkali su zahtijevajući od kosovskih institucija bolje uvjete rada, povećanje plaća za 20 posto, razrješenje Nadzornog odbora te prekid zapošljavanja bez natječaja. Tražili su i da im se prizna radni staž, zdravstveno osiguranje i da im mirovine budu 70 posto od plaće. Arian Sula, predsjednik Nadzornog odbora Trepče, odgovorio je da je povećanje plaća nemoguće. Prema njegovim riječima, prosječna plaća radnika Trepče veća je od 750 eura. Dodao je i da nema zapošljavanja bez natječaja.