Nekoliko najvećih zemljoposjednika u Srbiji drži oko 100.000 hektara obradive zemlje, a za to zahvalnost duguju državi koja im je jeftino prodala zemlju bivših poljoprivrednih kombinata, smatraju srpski stručnjaci, piše Danas.

Da među velikim vlasnicima zemlje u Srbiji vlada žestoka borba potvrđuje podatak da je MK Group Miodraga Kostića kupila Victoria grupu koja je zapala u probleme, po cijeni koja je tajna, a po svemu sudeći razlog preuzimanja je napad na vodećeg zemljovlasnika Petra Matijevića, vlasnika Industrije mesa Matijević. On je s oko 35.000 hektara zemlje i dalje najveći privatni zemljoposjednik u Srbiji i zapošljava oko 2600 ljudi na poljoprivrednim poslovima.

Ima zemlju i u Hrvatskoj

Kompanija koju vodi, između ostalog, posjeduje imanja Bezdan i Ravnica u Bajmoku, Jednota u Kovačici i Zlatica kod Zrenjanina. Usto, Matijević ima i oko 1500 hektara obradive zemlje u Hrvatskoj. Miodrag Kostić ima 30.000 hektara zemlje. Poljoprivredno zemljište MK Groupa ima na području općina Požega, Vršac, Kula, Bački Brestovac, Inđija i drugdje.

Kompanija raspolaže i s 9000 hektara zemljišta kojeg navodnjava, a Kostić je zakupac oko 30.000 hektara zemljišta u Ukrajini. Miroslav Mišković preko svoje kompanije Delta Agrar obrađuje 14.500 hektara u Srbiji, a bavi se ratarstvom, voćarstvom, stočarstvom i ribarstvom.

Kupili hektar za 200 eura

Četvrtu poziciju među privatnim srpskim zemljoposjednicima drži Đorđije Nicović s oko 400 hektara. On je ranije ima više zemlje, ali je većinu prodao, među ostalim i PIK Bečej s oko 2900 hektara zemlje, koje je kupio Kostić.

Među stranim kompanijama najviše zemljišta u Srbiji ima irska kompanija Baltic Property Investment Limited, oko 13.000 hektara zemljišta, mađarska kompanija CBA vlasnik je oko 2650 hektara zemlje, a Žito grupa Marka Pipunića iz Osijeka u Srbiji ima oko 2000 hektara zemljišta. Ipak, s oko 830.000 hektara najveći zemljoposjednik je i dalje država Srbija.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

“Poljoprivredni kombinati su jeftino prodavani, cijena hektara se kretala od 150 do 200 eura. Koliko je to jeftino pokazuje podatak da sadašnji privatni vlasnici isti taj hektar procjenjuju na 20.000 eura”, objašnjava sugovornik Danasa.