Švedska Ikea u Hrvatsku stiže već pet godina. To je napokon postalo i opipljivo jer počinju građevinski radovi na njezinu 100 milijuna eura vrijednom greenfield ulaganju.

U Savskom Marofu su pak poodmakli radovi na 100 milijuna dolara vrijednom greenfieldu Plive, tj. njezina izraelskog vlasnika. Ti primjeri, međutim, više su pozitivne iznimke nego odraz opće klime izravnih stranih ulaganja (FDI) u nove pogone i/li djelatnosti. Godinama se u vezi s FDI-ima u nas govori kako, na žalost, njihova struktura nije najsretnija jer ih je premalo u proizvodnji i općenito u novim, greenfield investicijama. Uz slabu osnovicu nakon višegodišnjeg pada stranih ulaganja Hrvatska bi lako mogla odudarati od tmurnih prognoza o još jednoj godini pada globalnih i europskih greenfield projekata, nakon dvoznamenkasta pada u 2012. 

Europa na minus 20% 
Prema nedavno objavljenom fDi Reportu 2013, koji prati globalne trendove greenfield investicija, a izdaje ga posebna divizija Financial Timesa, lani je na svjetskoj razini bilo ukupno 11.789 tih FDI projekata (ne računajući operacije spajanja i preuzimanja ili druga equity ulaganja). To je 16,4 posto manje nego u 2011., kad je pak u odnosu na prethodnu godinu ostvaren rast od 8,5 posto. Pretprošle godine i procijenjena je vrijednost tih ulaganja barem simbolično porasla, dok je lani pala za čak trećinu, na 565 milijardi dolara. Posljedično je i broj izravno kreiranih radnih mjesta osjetno pao; procjenjuje se da je kao rezultat FDI-a stvoreno 1,62 milijuna radnih mjesta, 28,8 posto manje nego godinu prije. Broj FDI projekata u Europi pao je i jače nego na svjetskoj razini. Zabilježen je ukupno 3891 ili više od petine manje nego 2011.

I Poljska protiv struje  
Trendu pada izravnih stranih investicija kumovalo je smanjivanje kapitalno intenzivnih ulaganja zbog usporavanje rasta u Kini, kao i općenito blijede izvedbe gospodarstava Europe te Japana i Brazila. Tome treba dodati i političku nestabilnost na Bliskom istoku, ali i političke neizvjesnosti u SAD-u. U nekolicini zemalja još je prisutan i utjecaj prirodnih katastrofa od  prije nekoliko godina. Lanjski pad broja FDI projekata bio je tako drugi najveći od početka svjetske recesije, a zahvatio je sve regije svijeta. Glavne iznimke bili su Čile, Španjolska, Indonezija, Poljska i Oman. Čile je rastom bio i zvijezda godine, što je godinu prije bio Brazil. Uz solidne višegodišnje stope rasta BDP-a, Čile je ulagače posebice privukao atraktivnim uvjetima ulaganja u solarnu energiju. Izravna strana ulaganja u zemljama BRIC-a pala su oštrije od globalnog prosjeka, ali su Kina, Indija i Brazil i dalje među prvih pet ulagačkih odredišta. Zbog europske dužničke krize i ekonomske stagnacije pak globalni udjel Zapadne Europe pao je za 1,5 posto. 

Turskoj 26.000 radnih mjesta 
Dok je cijela Europa doživjela znatan pad izravnih stranih ulaganja, Irska i Turska bilježe bolje rezultate. Stabiliziranje gospodarstva u Irskoj ohrabrilo je ponajprije postojeće strane investitore (posebice iz SAD-a) na nova ulaganja, pa je tržišni udio Irske u Europi porastao na 3,8 posto ulagačkih projekata. Rastuća ekonomija Turske investitorima je očito magnet, a lanjska 133 FDI projekta donijela su joj porast udjela na 3,4 posto europskog tržišta te gotovo 26 tisuća radnih mjesta (šest tisuća više nego 2011.). Turska je ušla i u top 10 europskih odredišta greenfield projekata. S te je liste ispala Češka (pad broja FDI-a 36,3%) koja je pak povećala ulaganja u druge zemlje za četvrtinu.  Zapadnoeuropske kompanije ostale su vodeći ulagači u inozemstvo. Na njih se odnosi više od 43 posto globalnih greenfield projekata, a kao ulagači prednjače tvrtke iz V. Britanije i Njemačke.Na zemlje iz top 10 europskih odredišta FDI-a odnosilo se 72% ulagačkih projekata u cijeloj regiji. V. Britanija prošla je malo bolje od prosjeka, povećavši tržišni udio na gotovo 21 posto. Španjolska i Poljska su nakon pada prethodnih godina bile u samom vrhu zemalja koje su doživjele rast izravnih ulaganja. U Poljskoj ih je bilo gotovo pet posto više nego godinu prije te je njezin udjel kapitalnih investicija u ukupnim europskim dosegnuo 6,5 posto. Po broju radnih mjesta kreiranih FDI projektima u Europi udjel joj je porastao na 12,7 posto, a analitičarima fDi Intelligencea to ukazuje na atraktivnost Poljske za velike projekte.

Nijemci na vrhu  
Osim u ulozi primatelja investicija, lani su europske zemlje, tj. njihove tvrtke u cjelini, bile manje manje aktivne i kao ulagači. U nove pogone i djelatnosti u drugim zemljama usmjerili su 5468 ulaganja, što je 17,5 posto manje nego 2011. Na deset vodećih zemalja ulagača odnosi se više četiri petine projekata. Predvode ih V. Britanija i Njemačka, koja je na samom vrhu po radnim mjestima stvorenim greenfield ulaganjima. Procjenjuje se da su kroz 44 milijarde dolara u uložene u inozemstvo donijele oko 130.000 radnih mjesta.Na začelju top 10 europskih zemalja koje su (i) lani prednjačile ulaganjima u druge zemlje je Austrija, koja je naglašeno prisutna u Hrvatskoj i okolnim zemljama. Utoliko je zanimljivo primijetiti da su austrijski investitori lani najviše prikočili s FDI projektima. Nakon preklanjskih 189, lani su ih imali 128 ili čak trećinu manje.

ICT i financije glavne mete
Europske su zemlje lani najčešće bile odredištem stranih greenfield ulaganja u informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT), sektor koji je godinu prije bio druga najčešća meta, iza poslovnih i financijskih usluga. U ICT je lani otišlo svako četvrto strano ulaganje u Europi. Potiskivanje financijskog sektora na drugo mjesto nije neočekivano s obzirom na situaciju u njemu, ali on i dalje čini oko petine FDI projekata u Europi. Sektor prijevoza i skladištenja uznapredovao je s petog na treće mjesto. Dok je svih pet vodećih sektora u privlačenju FDI projekata u Europi doživjelo pad, energetika ga je ili izbjegla (ugljen, nafta, plina) ili poput obnovljivih izvora energije bilježi i povećanje broja investicija. Globalna sektorska lista pet najčešćih meta prekograničnih novih investicija ostala je ista. Predvode je poslovne i financijske usluge te ICT. Na njih se odnosilo 43,7% globalnih FDI projekata u prošloj godini (u 2011. manje od 40%). Među vodećim granama su i prijevozna sredstva, motori i ind. strojevi, te proizvodnja kemikalija, plastike i gume. Tržišni udjel na svjetskom FDI tržištu povećali su sektor nekretnina, hotela i turizma (na 4,6%) te hrane, pića i duhana (na 4,3%). Sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda naročito je napredovao u zemljama BRIC-a. S padom broja investicijskih projekata većim od 20% suočile su se, pak, elektroničke komponente, kao i potrošačka elektronika i roba široke potrošnje. 

Azijci u Srbiji, Nijemci u Makedoniji

Sportska oprema, automobili…

U pregledu kretanja prekograničnih greenfield ulaganja u Europi izdvojeno je nekoliko novijih projekata. Od njih četiri dva se odnose na susjednu Srbiju, odnosno Makedoniju. Higson grupa, proizvođač sportske opreme iz Hong Konga, planira otvoriti 4 milijuna eura vrijednu tvornicu u Srbiji i preseliti 10 do 15 posto proizvodnje iz Azije. Tvornica će zaposliti oko 500 radnika u prvoj godini rada, a daljnjih 1000-1500 u 2014. Njemački proizvođač automobilske elektronike Draexlmaier planira uložiti 30 milijuna eura u tvornicu u Kavadarcima, u Makedoniji. U njoj će se zaposliti 4000 ljudi, a proizvodit će dijelove za Mercedes.Građevinska tvrtka Itaco Precast, podružnica talijanskog Tecnofina, uložit će u tvornicu za proizvodnju betonskih struktura u ruskom Rostovu gotovo 100 milijuna eura, a donijet će 1200 radnih mjesta. Jaguar Land Rover, podružnica indijske Tata Group, najavila je tisuću novih radnih mjesta ulaganjem u tvornicu u Halewoodu, u Velikoj Britaniji. Razmatra i udvostručenje veličine tvornice razvojem okolnog zemljišta investicijom od 100 milijuna funti.

Prognoze za 2013.

Još dublji pad FDI-a, moguće i za petinu

Budući da se ove godine očekuje da će globalni ekonomski rast biti manji nego prošle godine, ni predviđanja za prekogranične greenfield investicije nisu svijetla. Dapače, prema analitičarima FDI Intelligencea, očekuje se oštar pad tih ulaganja od oko 20 posto, a minus se predviđa za sve svjetske regije. Većina će se boriti da zadrži lanjske razine FDI-a. Za razliku od proteklih godina u kojima je bilo solidno rastućih industrija poput kreativne industrije ili obnovljivih izvora energije koje pomažu da se zadrže volumeni izravnih stranih ulaganja, ove godine nema naznaka da bilo koja industrija nudi izglede za jači rast. "Možda s izuzetkom nafte i plina te teške industrije u Sjevernoj Americi i drugim zemljama sa sličnim mogućnostima komercijalizacije, ističe se u analizi. Robustan i održiv rast izravnih stranih ulaganja zahtijevat će rješavanje dužničke krize u Europi, političku sigurnost u SAD-u, veću političku stabilnost na Bliskom istoku i dijelovima Afrike, a trebat će i učinkoviti odgovori na ekonomske i političke izazove s kojima se suočavaju glavna tržišta u nastajanju poput Brazila. Sve u svemu, FDI tržište najranije bi ponovno moglo rasti tek iduće godine.