Najviše pismovnih pošiljaka dobivaju stanovnici Luxsemburga i Finske.

Prema podacima Eurostata iz 2010. prosječni stanovnik Finske i Luxembourga dobije 360 pisama godišnje  nešto preko 200 pismovnih pošiljaka dobivaju stanovnici Austrije, Nizozemske, Norveške i Švedske. Prosječni Slovenac dobije oko 190 pisama godišnje, slično kao stanovnik Danske i Njemačke. Najmanje pisama, ispod pedeset godišnje, stiže stanovnicima Bugarske, Rumunjske, Litve i Latvije. Eurostat nudi i usporedbu na broj pisama koja su stanovnici zemalja u Europskoj uniji dobivali 2004., a iz usporedbe se vidi kako u razvijenim zemljama je broj pisama pao za samo 8 do 11 posto.  Poštanski sektor  je izuzetno važan u svim članicama Europske unije.

U većini njih nacionalna pošta je poslodavac s najvećim brojem zaposlenika, a poštanski se uredi koji nalaze u svakom kutku EU, omogućujući stanovnicima da na relativno jednostavan način pristupe poštanskoj mreži. Iz toga proizlazi i gospodarska snaga pošti – zbrojeno nacionalni poštanski operatori imaju promet oko 88 milijardi eura, što čini 1% BDP-a Europske unije. Prema istraživanja Europske komisije, radom nacionalnih pošti zadovoljno je 74% ispitanika, što je ujedno najviši stupanj zadovoljstva s nekom javnom službom. Očito se nacionalnim poštama dobro upravlja, jer su, primjerice, mjesta na kojima se pisma mogu predati poput poštanskih sandučića i poštanskih ureda ali i cijene usluga različite među članicama EU, kojima je ostavljeno da ta pravila reguliraju same.