Indeks potrošačkih cijena u Kini u studenom je na godišnjoj razini pao za 0,5 posto, što je najviša stopa deflacije u tom drugom najvećem svjetskom gospodarstvu u protekle tri godine, pokazuju najnoviji podaci kineskog statističkog ureda.

slabosti gospodarstva

Ovakav pad cijena nafte nije zabilježen još od 2018.

Indeks potrošačkih cijena (CPI) pao je u studenome za 0,5 posto u odnosu na listopad, dok je u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec također pao za 0,5 posto, najsnažnije od studenog 2020. godine.

Temeljna inflacija, koja isključuje cijene hrane i goriva, iznosila je 0,6 posto u usporedbi sa studenim prošle godine.

Iako su se potrošačke cijene u drugom najvećem svjetskom gospodarstvu proteklih mjeseci kretale na rubu deflacije, guverner kineske središnje banke Pan Gongsheng nedavno je rekao da se očekuje da će inflacija jačati.

Kako je dalje objavio statistički ured, proizvođačke cijene u studenome su pale za tri posto u odnosu na isti mjesec lani, što znači da padaju 14. mjesec zaredom i to po najvišoj stopi od kolovoza.

Kinesko gospodarstvo ove je godine suočeno s brojnim teškoćama, uključujući sve veću zaduženost lokalnih vlasti, problemima pogođeno tržište nekretnina i prigušenu domaću i inozemnu potražnju. Kineski potrošači posebno stežu remen jer ih brinu neizvjesnosti vezane uz gospodarski oporavak.

Agencija za kreditni rejting Moody’s prošli je tjedan upozorila na moguće smanjenje kineskog rejtinga, pogoršavši izglede iz stabilnih u negativne. U agenciji su ocijenili da će troškovi potpore lokalnim vladama i državnim tvrtkama te kontroliranja krize u sektoru nekretnina opteretiti gospodarstvo.

Kinesko ministarstvo financija odgovorilo je da je razočarano odlukom agencije, rekavši da će se gospodarstvo oporaviti i da se rizici mogu kontrolirati. Vlasti će potaknuti domaću potražnju i osnažiti gospodarski oporavak u 2024. godini, citirali su prošli tjedan kineski državni mediji Politbiro, najviše tijelo vladajuće Komunističke partije za donošenje odluka.