Prvi put u četiri generacije poljoprivredne povijesti njegove obitelji, vršalice Vita Amantije ove su godine utihnule. 650.000 kilograma pšenice, koliko bi njegova farma obično proizvodila godišnje, izgubljeno je, sasušeno i uvenulo pod žarkim suncem i nemilosrdnom sušom.
“Iskusni poljoprivrednik ne treba provjeravati vremensku prognozu da bi shvatio kakvo će vrijeme biti”, kaže Amantia, 68, koja obrađuje farme u ravnici Catania na istočnoj Siciliji. “Već prošlog siječnja znao sam da će to biti katastrofalna godina. Klice pšenice koje su inače dosezali 80 cm zaustavili su se na 5 cm. Zatim su se osušile.”
Najvećem otoku na Mediteranu prijeti dezertifikacija
Sicilija se, piše N1, bori s jednom od najozbiljnijih kriza s vodom u svojoj povijesti. Otok, najveći i najnaseljeniji na Mediteranu, gdje je 2021. godine dosegnuta europska rekordna temperatura od 48,8 C prijeti dezertifikacija. U posljednjih šest mjeseci 2023. godine palo je samo 150 mm kiše, a u svibnju je vlada u Rimu proglasila izvanredno stanje.
No iako predstavlja egzistencijalnu prijetnju mnogim lokalnim ljudima, kriza s vodom ne odvraća turiste. Poput mnogih dijelova južne Europe, Sicilija se nalazi uhvaćena između nestašice vode i sve većeg priljeva posjetitelja koji, unatoč dodatnom pritisku na resurse, ostaju cijenjeni kao jedan od glavnih pokretača gospodarstva.
“Turistička odredišta u južnoj Europi, poput Španjolske i Sicilije, uvijek su bila popularan izbor među putnicima”, kaže Christian Mulder, profesor ekologije i klimatskih hitnih situacija na Sveučilištu Catania. “Prosječan turist traži sunce, bez obzira na nedostatak vode, i zahtijeva da voda bude dostupna. Prekomjerni turizam povećava pritisak na ionako oskudne vodene resurse Sicilije, s neizbježnim posljedicama za okoliš.”
Suša bez presedana
Zbog izvanrednog klimatskog stanja, prema talijanskom Nacionalnom istraživačkom vijeću, nevjerojatnih 70% Sicilije je u opasnosti od dezertifikacije. Većina otočkih jezera već je skoro presušila. Umjetno jezero Fanaco, u središnjoj Siciliji, nekada je imalo kapacitet od 20 milijuna kubičnih metara vode, ali danas ima samo 300.000. Svedena na puke lokve blata, akumulacije odišu jakim mirisom mrtve i trule ribe.
Suočene s ograničenjima vode, tvrtke su bile prisiljene zatvoriti se, a tisuće obitelji pohranjuju zalihe spremnika s vodom u svojim domovima za pranje ili kuhanje. Prema National Association of Agricultural Water Board, neki rezervoari namijenjeni za pitku vodu radili su sa samo 10% kapaciteta u ožujku, prenosi Guardian, a prenosi N1.
“Ovo je suša bez presedana”, rekao je guverner Sicilije Renato Schifani.
Zajedno sa sušom, ljetni šumski požari također su uništili vegetaciju. Prošle godine, prema procjeni regionalne agencije za civilnu zaštitu, požari su prouzročili štetu od preko 60 milijuna eura, na više od 693 hektara šume na otoku. U dva dana 10 požara diljem otoka uništilo je desetke hektara šuma, borovih šumaraka i poljoprivrednih površina.
Stoci prijeti odstrel
Coldiretti, najveća talijanska udruga poljoprivrednika, nastoji podržati poljoprivredni sektor zalažući se za ponovno punjenje umjetnih jezera pomoću tankera. Ali sam ovaj napor nije dovoljan.
Razmjeri izazova vidljivi su na putovanju kroz sicilijansko zaleđe, gdje su jedini znakovi života mala stada goveda kostura rasprostranjena po sušnim brdima. Ovdje se temperature penju iznad 40 C tijekom dnevnih sati. Nema više vode za piće stoke. Prema udruzi mladih poljoprivrednih poduzetnika, suša tjera mlade sicilijanske poljoprivrednike s otoka, dok su deseci uzgajivača bili prisiljeni prodati ili zaklati svoju stoku.
Liborio Mangiapane, 60-godišnji farmer koji posjeduje 100 krava i 150 koza na zemlji u selu oko Cammarate, u pokrajini Agrigento, kaže da će, ako se situacija ne poboljša, morati izvršiti odstrel.
“Bez vode moje krave više ne daju mlijeko”, kaže Mangiapane. “Zemlja polako postaje pustinja. Čak smo i u vlastitoj obitelji prisiljeni tuširati se i kuhati koristeći flaširanu vodu jer više nema tekuće vode.”
Ovo nije iskustvo većine posjetitelja, čak iako se iza kulisa ugostiteljski sektor bori s time kako ih dalje zaštititi od toga. Unatoč krizi s vodom, brojni hoteli, odmarališta i pansioni na Siciliji i dalje su užurbani, ulice glavnih gradova vrve turistima, restorani su popunjeni, a plaže su pune tisućama ljudi.
Podzemni vodonosnik
Otkriće podzemnog vodonosnika u studenom prošle godine predstavlja važan potencijalni resurs. Geolozi su identificirali podzemni bazen na otprilike 800 metara ispod planina Iblei u pokrajini Ragusa. Smatra se da sadrži oko 17 milijardi kubičnih metara vode.
“Ako analiza potvrdi njegovu upotrebljivost, ovo ogromno ležište moglo bi predstavljati izvanredan resurs dugoročno gledano”, rekao je Schifani.
Bazen se nalazi samo nekoliko desetaka kilometara od zemlje farmera iz Catanije Vita Amantije, ali on se ne zanosi lažnim nadama. Poljoprivrednik zna da budućnost njegovog rada i cijelog otoka visi o koncu.
“Bolje da požure”, kaže. “Bilo bi im bolje da shvate da je ovo tempirana bomba.”
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu