Gospodarski jedna od najslabije razvijenih portugalskih regija protivi se rudnicima litija tvrdeći kako će to uništiti okoliš, a neće donijeti nikakve značajne ekonomske dobrobiti lokalnom stanovništvu.

Kako piše Deutsche Welle, otvoreni rudnik litija pored sela Covas do Barrosso mogao bi uništiti idilični krajolik koji ga okružuje, a posebno je ironično što će se to dogoditi radi – zaštite okoliša.

Naime, litij iz portugalskog rudnika ključna je sirovina za baterije za električne automobile koji bi trebali reducirati emisije ugljičnog dioksida te smanjiti ovisnost Europe o uvozu tog minerala.

Nova strategija

Procjene geologa govore da Portugal leži na 10 posto ukupnih europskih rezervi litija. To je navelo tamošnju vladu da učini od Portugala velikog igrača u globalnoj proizvodnji litija.

Prije tri godine usvojena je strategija razvoja eksploatacije litija vrijedna nekoliko milijardi eura koja uključuje gradnju tvornice baterija te rafinerije litijeve rudače. Kako je pojasnio ministar zaštite okoliša Joao Pedro Matos Fernandes, Portugal “želi iskoristiti rezerve litija kako bi profitirao od lanca dodane vrijednosti kao rezultata dekarbonizacije”.

Međutim, većina potencijalnih rudnika nalazi se u sjevernoj regiji Tras-os-Montes (u prijevodu: iza planine) koja je većinom zaštićeno područje, a neki dijelovi su i u europskoj mreži Natura 2000. Sve je to plodno tlo za prosvjede lokalnog stanovništva.

Vlada očekuje da će rudnik Barrosso početi s radom najranije početkom iduće godine. “Ako rudnik Barrosso dobije zeleno svjetlo, naša će regija biti uništena”, kaže Fernando Queiroga, lokalni političar.

Kako kaže, unatoč svim teškoćama te praktički bez ikakve pomoći vlade, lokalni poljoprivredni proizvođači uspjeli su se probiti na tržište sa svojim proizvodima zaštićenog zemljopisnog porijekla.

Štoviše, Svjetska organizacija za hranu (FAO) proglasila je to područje od posebnog značaja zbog održivih metoda poljoprivrede koje se tamo koriste.

“Kako bi trebali nastaviti prodavati našu junetinu ako budemo povezani s vađenjem litija? Ili kako bi trebali prodavati naš vrhunski med ako litijeva prašina zbog rudarenja ubija pčele?”, pita Queiroga. Albano Alvares, čelnik lokalne poljoprivredne zadruge, kaže da su do sada ponuđene odštetne naknade u najmanju ruku smiješne.

“Samo šteta učinjena na šumama dosegnut će nekih 70 milijuna eura”, kaže Alvares. Iako će rudnik otvoriti radna mjesta, Alvares tvrdi da to čini i poljoprivreda.

On se pribojava da će rudnik trebati samo radnike s niskim kvalifikacijama, a i taj bi posao mogao biti na određeno vrijeme. Naime, procjene govore da bi nalazište kod Covas do Barrossa moglo biti iscrpljeno za nekih 10 godina. No, ekonomska će šteta ostati, kaže Alvares.

Dodatni je problem studija utjecaja na okoliš koja, prema riječima Nuna Fornera iz ekološke udruge Zero, zanemaruje utjecaj na ugrožene vrste životinja, poput iberijskog vuka.

Dodijeljene dvije licence

“Moramo dvaput promisliti o utjecaju na naš okoliš, iako korištenje litija služi u dobre svrhe”, kaže Forner. Inače, studiju utjecaja na okoliš koji je izradio operater rudnika ispituje i Agencija za zaštitu okoliša.

Vlada je do sada dodijelila dvije licence za rudarenje te je definirala devet područja u kojima su moguća istraživanja nalazišta. Nuno Forner kaže kako su strane kompanije prvenstveno zainteresirane za vađenje litija, a ne toliko za lokalnu preradu tog metala.

“Ne postoje konkretne obveze kompanija da pomognu u izgradnji rafinerije litija ili tvornice baterija – profitabilna prerada sirovine odvijat će se u inozemstvu”, smatra Forner. Nelson Gomes, predsjednik lokalne akcijske grupe, ističe kako vlada planira inicijalno otvoriti četiri rudnika na području sela Covas do Barrosso. On smatra da će rudnici generirati goleme količine otpada.

“Bavimo s održivom poljoprivredom od davnina. Tu rade mala obiteljska gospodarstva, održavajući se bez mnogo pomoći države i ne mislimo se tek tako predati. Borit ćemo se protiv rudnika do samog kraja”, najavljuje Gomes.