Sva poduzeća koja kupuju novu ili polovnu opremu u Kini u cilju prevencije ili kontrole pandemije izazvane virusom COVID – 19 mogu se jednokratno otpisati kao porezni rashod u sustavu poreza na dobit.

Za najpogođenije sektore – turizam i transport, dogovoreno je prolongiranje prijenosa poreznih gubitaka ostvarenih u 2020. s 5 godina na 8 godina. Sve donacije tvrtki u cilju zaštite od virusa bit će porezno priznati rashod, bez obzira na restrukcije u pogledu visine donacije (u Kini je to 12% dobiti).

Medicinski djelatnici koji sudjeluju u prevenciji pandemije oslobođeni su poreznih davanja za sve bonuse koje ostvare s te osnove: to znači bruto jednako neto. U EU, trenutno najvećem žarište, Njemačka je najavila identičnu mjeru koju je uvela 2008. prilikom financijske krize.

Riječ je o subvencioniranju poduzetnika koji su bili prisiljeni skratiti radno vrijeme svojih djelatnika, a tako je prije 12 godina izbjegla značajnija otpuštanja radnika.

Danska je odobrila svim poduzetnicima odgodu plaćanja doprinosa i poreza iz radnog prava, dok velika poduzeća imaju dodatni rok za podmirenje PDV-a od 30 dana. Grčka je odgodila sva plaćanja PDV-a koja dospijevaju od kraja ožujka do 30. travnja, dok se plaćanje doprinosa odgađa do 30. lipnja.

Sličnu mjeru je odobrila i španjolska vlada, gdje mali i srednje veliki poduzetnici (SME) imaju mogućnost odgađanja plaćanja svojih poreznih davanja za razdoblje od 6 mjeseci. Italija je odgodila plaćanja svih poreznih davanja koja dospijevaju u razdoblju 23. veljače do 30. travnja na 31. svibnja.

Svi na istoj liniji

Inače, i Japan je uveo istu odgodu za jedan mjesec (do kraja travnja), ali razmatra i daljnje mjere ovisno o razvoju prilika. Ovo je presjek različitih segmenta novih ekonomskih mjera koje se u nizu zemalja usvajaju kao posebni paketi, uz ostale mjere vezane uz protočnost roba i osiguravanje nabavke zdravstvenog materijala.

Dio su komparativne analize revizorice Dubravke Kopun te potvrđuju da je velik broj administracija globalno gledano, na istoj liniji kao i hrvatska vlada, fokusiran na osiguravanje tekuće likvidnosti kao stožernu mjeru.

Iako je u ovoj fazi svima teško definirati visinu potrebne pomoći gospodarstvu u borbi s virusom COVID -19,  cilj je jedinstven – osigurati pomoć gospodarstvu za premošćivanje nove situacije. Stoga je na prvom mjestu paket mjera za premošćivanje rizika od potencijalnoga ulaska poduzetnika u zonu nelikvidnosti.

Naglasak je na posebnim kreditnim linijama kojima se bankarskom sektoru na raspolaganje stavljaju dodatne novčane tranše u svrhu osiguranja potrebne financijske injekcije poduzetnicima.

Iako se ova mjera izravno tiče podizanja tekuće likvidnosti poduzetnika, ali i stanovništva, u novim okvirima izgleda da najjednostavnija mjera za implementaciju – upravo zbog izbjegavanja upadanja u probleme s likvidnošću, ipak spada u ovlasti administracije.

Riječ je o privremenom odgađanju prijave i plaćanja poreznih davanja. Kopun ističe da se radi o najbržoj mjeri kako pojedine zemlje mogu ublažiti posljedice u gospodarstvu.

Porezna politika

Usto, većina ih se odlučuje ne obračunavati zatezne kamate za nepravovremeno plaćena porezna davanja, a pored poreza na dohodak i dobit definiraju odgađanje plaćanja i drugih poreznih davanja. No, administrativne mjere koje se prvenstveno odnose na navedenu mogućnost, tiču se i prolongiranja predaje poreznih prijava.

Tako je SAD najavio produljenje roka za predaju poreznih prijava fizičkih i pravnih osoba za 2019., s 15. travnja na 15. srpnja kao i da obveze ne dospijevaju na naplatu 15. travnja. „Kako se u strukturi svakog gospodarstva nalazi velik broj mikro i malih poduzetnika koji ovise o knjigovodstvenim uredima, utjecaj obolijevanja knjigovođa može imati značajnije reperkusije i na obračune poreznih davanja.

Neka istraživanja iz SAD-a upućuju na to da prosječno na jednog računovođu u uredu dolazi između 10 i 15 poduzetnika. Zato je izloženost malih poduzetnika pravovremenoj predaji porezne prijave značajniji i prisutniji problem nego kod velikih poduzetnika“, kaže Kopun.

Po novim iskustvima od azijskih zemalja ističe se i Singapur, čija je turistička zajednica najavila da će snositi troškove čišćenje i dezinfekcije hotela u kojima su potvrđeni COVID-19 slučajevi: nadoknada će iznositi 50% troškova profesionalnog čišćenja, a ne više od 20.000 dolara. Paralelno se uvode i zasebne kreditne linije isključivo za turistički sektor u cilju nadoknade tekuće likvidnosti.

Također, poseban fond osiguran je za pomoć taksi djelatnosti tako da svaki taksista dobiva naknadu u visini od 20 dolara na dan kao nadoknadu za smanjenje prometa. Singapur je uveo mjeru nadoknade dijela troškova poduzećima za svakog djelatnika (pod određenim uvjetima) koji se nalazi u 14-dnevnoj samoizolaciji u iznosu od 100 dolara dnevno po djelatniku.

Australija je donijela mjere kojima se potiču poslovne investicije kroz povećanje iznosa jednokratnog otpisa novonabavljenih osnovnih sredstva s 30.000 AUD, što je oko 125.000 kn, na 150.000 AUD ili oko 625.000 kn.

Australija je donijela i odredbu oko isplate jednokratne isplate SME poduzetnicima u visini između 2.000 AUT do maksimalno 25.000 AU (oko 105.000 kn), a tako namjerava pomoći 690.000 poduzeća koji zapošljavaju približno 7,8 milijuna djelatnika, što je blizu trećine broja stanovnika  Australije.