Zračne luke diljem svijeta suočavaju se s kroničnim nedostatkom radne snage, odnosno zemaljskog osoblja, a bez njih gotovo je nemoguće nesmetano odvijanje zračnog prometa.

Tvrtke za zemaljsko opsluživanje zračnih luka utrkuju se kako bi popunile tisuće radnih mjesta, piše Financial Times.

Ova je situacija posljedica pandemije uslijed koje je, zbog drastičnog smanjena zračnog prometa, bez posla ostale tisuće ljudi. U zračnim se lukama sada mogu vidjeti prizori koji su prije samo dvije godine bili gotovo nezamislivi.

Zapošljavaju kao ludi
Putnici su tako posljednjih tjedana, piše FT, svjedočili pilotu koji napušta pilotsku kabinu kako bi pomogao s utovarom torbi. Oko prtljage pomaže i kabinsko osoblje jer zemaljskog osoblja nema dovoljno.

Tvrtke kao što su Swissport, John Menzies i Dnata, a koje imaju ugovore sa zračnim prijevoznicima za pružanje usluga poput prijave na let ili rukovanja prtljagom, pozvale su na hitnu akciju zapošljavanja.

Iz Swissporta, kompanije koja posluje u 285 zračnih luka diljem svijeta i u kojoj je tijekom pandemije zbog smanjena troškova otkaze dobilo čak 65.000 radnika, sada pak ističu da ovog ljeta žele zaposliti 30.000 ljudi. S tim su ciljem pokrenuli kampanje na društvenim mrežama u Velikoj Britaniji i SAD-u.

I ostale velike tvrtke, poput Dnata, koja je u vlasništvu Emirates Grupe, Menzies i Esken, traže osoblje za zemaljske usluge, otkrivaju njihove web stranice. “Zapošljavamo kao ludi”, rekao je jedan izvršni direktor, a prenosi FT.

Na problem s radnicima u zrakoplovnoj industriji upozorava i Međunarodna udruga za zračni prijevoz. “Nedostaci s kojima se danas susrećemo simptomi su dugoročnih izazova da osiguramo stabilne baze talenta u zemaljskom opsluživanju”, rekao je Nick Careen, izvršni direktor IATA-e koji nadzire operacije i sigurnost.

Brojke, a koje je iznijela konzultantska tvrtka Oxford Economic, uistinu su poražavajuće. Prema istima od početka pandemije koronavirusa do rujna 2021., u zrakoplovnoj je industriji izgubljeno 2,3 milijuna radnih mjesta.

Kako bi barem malo ublažili problem, čelnici zračnih kompanija prošli su tjedan tražili od Ujedinjenog Kraljevstva ublažavanje imigracijskih pravila nakon brexita i da zrakoplovnim radnicima EU-a dozvoli posebne vize.

Stav je pak britanske vlade da je manjak radne snage u zrakoplovnoj industriji globalni problem kojeg neće riješiti imigracijska politika. Vlada je, dakle, nesklona uvoditi izuzeća za zemaljsko osoblje u zračnim lukama.

Teško do radnika
Uz nedostatak radnika tvrtke za zemaljsko opsluživanje zračnih luka teško da mogu privući boljim uvjetima rada i većim plaćama. Prema svjedočanstvu jednog bivšeg izvršnog direktora iz branše, a koji prenosi Financial Times, njihov poslovni model otežava i činjenica da aviokompanije i zračne luke, zbog ušteda, potiskuju zemaljske usluge.

“To je strukturno pitanje. Mi smo na dnu prehrambenog lanca i bit ćemo žrtva kontinuiranog pritiska troškova na zračne prijevoznike”, žale se iz tvrtki za zemaljsko opsluživanje. Međutim, Careen, izvršni direktor IATA-a, ističe da je za privlačenje radnika nužna suradnja u industriji.

A kakva je situacija u Hrvatskoj teško je reći. Najveća u Hrvatskoj, Zračna luka Franjo Tuđman, također je rezala troškove te dijelila otkaze tijekom pandemije. Dio radnika sada vraćaju što potvrđuje i natječaj za uslugu zamotavanja prtljage i prodaju putničkih dodataka iz svibnja.

Kako neslužbeno doznajemo, navale za radna mjesta u zračnoj luci više nema, barem ne onakve kakva je nekada bila. Zračnoj luci Franjo Tuđman poslali smo upit oko situacije s radnom snagom, no do izlaska novina nismo dobili odgovor.