Vrijednost turske lire oslabila je za pet posto nakon što je turski sud odbacio žalbu Andrewa Brunsona i izazvao oštar odgovor Donalda Trumpa koji pritvaranje pastora neće mirno gledati. 

Slučaj Andrewa Brunsona, evangeličkog misionara iz Sjeverne Karoline koji u Turskoj živi dva desetljeća, postao je glavni uzrok napetosti između Washingtona i Ankare te je ubrzao valutnu krizu koja se osjetila i na globalnim financijskim tržištima.

Lira je ove godine izgubila gotovo 40 posto vrijednosti u odnosu na dolar, potičući prodaju valute ovoga rastućeg tržišta i vršeći pritisak na svjetske burze. Krizu je ubrzalo upozorenje investitora o utjecaju predsjednika Tayyipa Erdogana na monetarnu politiku.

Prodaja je također produbila brige o širem gospodarstvu, posebice o turskoj ovisnosti o uvozu energije i mogućem riziku koji za banke predstavlja dug u stranim valutama.

Podsjetimo, Turskoj vladi i kompanijama u listopadu dospijeva na naplatu 3,8 milijardi dolara duga po obveznicama u inozemnoj valuti, izračunali su analitičari francuske banke Societe Generale.

Ulagače u gospodarstva u nastajanju zabrinjava vanjski dug Turske i sposobnost tamošnjih banaka i kompanija da podmiruju svoje financijske obveze preuzete kroz izdanje obveznica u inozemnoj valuti za potrebe financiranja snažnog gospodarskog rasta.

Samo u protekla dva mjeseca trošak servisiranja duga turskih kompanija porastao je za četvrtinu iskazan u turskim lirama.

"Turske potrebe za vanjskim financiranjem velike su", napisao je u bilješci klijentima Jason Daw iz Sociiete Generalea.

"Zemlja ima najveći dug denominiran u inozemnoj valuti među gospodarstvima u nastajanju i kratkročni vanjski dug od 180 milijardi dolara te ukupni vanjski dug od 460 milijardi dolara", navodi Daw.

Izračuni francuske banke pokazuju da će turskim kompanijama do kraja godine na naplatu dospjeti 1,8 milijardi dolara duga po obveznicama u konvertibilnoj valuti a vladi 1,25 milijardi dolara. Tome valja pribrojiti i ukupno 2,3 milijardi dolara kamata.

Najveći ukupni iznos duga dospijeva u listopadu – tri milijarde dolara glavnice i 762 milijuna dolara kamata.

"Prema kraju godine treba pozorno pratiti povrat glavnice i kamata – podmirivanje obveza korporativnog sektora poskupjet će za 25 posto u odnosu na lipanj s obzirom na slabljenje lire", napisao je Daw.

Ublažavajući faktor mogla bi biti činjenica da značajan dio kratkoročnog vanjskog duga čine instrumenti poput bankovnih i kredita za financiranje trgovine, koje će možda biti lakše restrukturirati odnosno reprogramirati nego obveznice, dodao je analitičar francuske banke.

Podaci LPC-a pokazali su da do kraja godine na naplatu dospijeva oko sedam milijardi dolara kredita, od čega bankovni krediti čine više od 90 posto.

Niz turskih banaka, poput Akbanka, Turk Ekonomi Bankasija i Turk Eximbanka pokušava refinancirati kredite. Male su ipak šanse da će međunarodne banke donositi bilo kakve odluke prije ocjena agencija za kreditne rejtinge. Mnogi predviđaju da će kreditiranje naglo splasnuti.