Svijetom se godišnje protrguje krivotvorenim lijekovima u vrijednosti preko četiri milijarde eura, a najveći „opskrbljivači“ europskog tržišta su Indija i Kina.

Kako stoji u izvješću koje su objavili Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), a koje analizira podatke o carinskim zapljenama između 2014. i 2016. godine, krivotvoriteljima su najpopularnije vrste lijekova antibiotici, zatim lijekovi za potenciju, pa analgetici.

Međutim, carinski službenici zaplijenili su i krivotvorene lijekove protiv raka, dijabetesa, malarije, lokalne anestetike, lijekove za liječenje HIV-a i lijekove za bolesti srca.

Tržište od 1,2 bilijuna dolara

Interes kriminalnih skupina ne treba čuditi s obzirom da je globalno tržište farmaceutskim proizvodima 2018. vrijedilo 1,2 bilijuna dolara, oko 100 milijardi dolara više nego godinu ranije. Izvješće navodi kako su krivotvoreni lijekovi postali sve veća javnozdravstvena i sigurnosna prijetnja.

O koliko se ozbiljnom problemu radi pokazuje i podatak da Svjetska zdravstvena organizacija – jedan od izvora upotrijebljenih tijekom izrade studije – procjenjuje da su lijekovi koji ne zadovoljavaju standarde i krivotvoreni lijekovi protiv malarije u supsaharskoj Africi odgovorni za gotovo 116.000 smrtnih slučajeva godišnje.

Međutim, negativni utjecaj ove pojave osjeća se i na drugim razinama. Primjerice, farmaceutske kompanije sa sjedištem u SAD-u najviše su pogođene trgovinom krivotvorenim lijekovima: čak 38 posto svih zaplijenjenih lijekova krši prava na intelektualno vlasništvo američkih farmaceuta.

Nakon američkih, najviše se krivotvore lijekovi kompanija iz Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Austrije, Njemačke i Švicarske. To se, uz izgubljene prihode, negativno odražava i na njihov imidž među pacijentima.

Na gubitku su i članice EU-a koje godišnje gube 1,7 milijardi eura proračunskih prihoda. K tome, krivotvorenje ugrožava 80.000 radnih mjesta u europskom farmaceutskom sektoru.

Kao najveći proizvođači krivotvorenih farmaceutskih proizvoda u svijetu prepoznati su Indija, Kina, a Ujedinjeni Arapski Emirati, Singapur i Hong Kong kao najvažnije tranzitne točke u lancu opskrbe krivotvorenim farmaceutskim proizvodima.

Sve važnije tranzitne točke postaju i Jemen i Iran. S tih lokacija krivotvoreni lijekovi mogu se slati u sve dijelove svijeta, iako su glavne mete afričke države, Europa i SAD.

Iz Indije potječe 53 posto svih krivotvorenih lijekova prodanih u svijetu, a iz Kine trećina. Te su države i najveći dobavljači za europsko tržište, pa je tako iz Indije došlo 47 posto svih krivotvorenih lijekova koje su zaplijenili europski carinici, a iz Kine 37 posto.

‘Rupe’ u opskrbnom lancu

Iako je proizvodnja i trgovina lijekovima u zapadnim državama visokoregulirana djelatnost, krivotvoritelji ipak uspijevaju pronaći „rupe“ kroz koje opskrbljuju tržište. A to su prije svega mali trgovci lijekovima.

U Americi 90 posto lijekova na tržište dolazi od pet velikih veletrgovaca, dok preostalih 10 posto dolazi od malih diskontnih trgovaca specijaliziranih za pojedine lijekove.

Problem nastaje kada originalni lijek prelazi granice nekoliko država i kada je uključen niz uvoznika, trgovaca i distributera. U tom procesu može se dogoditi da se krivotvoreni lijekovi prepakiraju u originalne pošiljke.

Trgovinu krivotvorenim proizvodima olakšava sve veći broj malih pošiljki koje se dostavljaju poštom kao paket ili pismo i koje carinski službenici teže otkrivaju. U razdoblju od 2014. do 2016. dostave u obliku poštanskih pošiljki ili pošiljki kurirskom službom činile su 96 posto svih carinskih zapljena krivotvorenih farmaceutskih proizvoda.

Gledano po volumenu, najviše se krivotvorenih lijekova preveze zrakoplovima, a gledano po vrijednosti, dominira cestovni prijevoz sa 43 posto udjela koji je tako smijenio prijevoz brodovima koji su bili glavno sredstvo između 2011. i 2013. godine.

Krivotvoriteljima posao znatno olakšava i niska razina svijesti o mogućoj prijevari među kupcima. Primjerice, 90 posto Talijana koji su kupili krivotvoreni lijek bili su uvjereni da je originalni.

Internetska prodaja vodeći je kanal. Istraživanje u pet europskih država – Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, Španjolskoj i Velikoj Britaniji – pokazalo je da između 35 i 58 posto ispitanika kupuje lijekove preko interneta.

No, važniji je podatak da između 35 i 65 posto kupaca nije svjesno da većina stranica za online kupnju lijekova radi nezakonito. Christian Archambeau, izvršni direktor EUIPO-a, izjavio je da krivotvoreni farmaceutski proizvodi mogu predstavljati izravnu prijetnju zdravlju i životu ljudi, a činjenica da se u EU često dostavljaju putem malih paketa i internetske prodaje velik je izazov za institucije.

„Za rješavanje tog problema potrebno je ojačati trenutačnu koordinaciju na nacionalnoj razini i razini EU-a te je poduprijeti djelovanjem na globalnoj razini“, smatra Archambeau.