Može li Hrvatska prestići Sloveniju? Evo što kažu Pahor i Tuerk

Autor: Poslovni.hr/Hina , 30. studeni 2012. u 08:47
Borut Pahor i Danilo Tuerk / PXL

Novinare je zanimalo je li Hrvatska budući konkurent Slovenije koja se u međunarodnoj javnosti do sada predstavljala kao regionalni lider i najuspješnija zemlja u tranziciji.

Može li Hrvatska kao skorašnja članica Europske unije postati uspješnija od Slovenije i je li već sada efikasnija u borbi protiv korupcije, bilo je pitanje postavljeno Borutu Pahoru i Danilu Tuerku u jednom od njihovih zadnjih televizijskih sučeljavanja pred drugi krug predsjedničkih izbora koji se održava u nedjelju. U televizijskom "dvoboju" aktualnog predsjednika države Danila Tuerka, te njegova mogućeg nasljednika na tom mjestu, bivšeg premijera Pahora, u studiju televizijske postaje POP-TV, novinare je zanimalo je li Hrvatska budući konkurent Slovenije koja se u međunarodnoj javnosti do sada predstavljala kao regionalni lider i najuspješnija zemlja u tranziciji, posebno s obzirom da se Slovenijom zadnjih dana šire protesti zbog "koruptivnost" političkih elita i uvjerenje u slovenskoj javnosti da hrvatski pravosudni sustav bolje nosi s tim fenomenom, o čemu svjedoče procesi protiv nekad istaknutih političara, pa i zadnja osuđujuća presuda bivšeg premijera Ive Sanadera.

Tuerk je odgovarajući na pitanje rekao da smatra kako nije loše imati konkurenta, te da je Hrvatska u više slučajeva pokazala odlučnost u borbi protiv korupcije bez obzira na status osoba koje su se našle u sudskom procesu, što pokazuje djelovanje pravne države. Pahor je rekao da je od same Slovenije i njenog ponašanja ovisno kako će se razvijati i hoće li se uspjeti priključiti jezgri ekonomski zdravih država koje u EU-u vode Njemačka i Francuska ili će pasti na europsku periferiju, ali da je uvjeren u prvo kad se prevladaju sadašnje teškoće i kriza. Stvori li uvjete za poticanje poduzetništva i ako dogovorom svih političkih snaga prevlada krizu, Slovenija bi mogla postati nova "silicijeva dolina" u ovom mdijelu svijeta i privlačiti strane investicije na području visokih tehnologija, naveo je Pahor. On je rekao da je slovenski ugled u svijetu još uvijek visok, a Tuerk kako se s time inače slaže, ali da se slaže i s jednim komentatorom švicarskog "Neue Zuericher Zeitunga" da je Slovenija "bivša priča o uspjehu s koje se ljušti pozlata".

Pahor je rekao da i dalje smatra postizanje arbitražnog sporazuma o granici s Hrvatskom velikim uspjehom svoje bivše vlade, te da je uvjeren da će ishod arbitraže za Sloveniju biti povoljan jer je kako je dodao samim arbitražnim sporazumom sucima dano u zadaću da odrede izlaz Slovenije na otvoreno more, odnosno način kontakta njezinih unutarnjih voda s međunarodnim vodama. S time da je arbitražni sporazum bio dobro rješenje na koje je pristala Pahorova vlada složio se i Tuerk, dodavši da ga je Pahor u vrijeme svog mandata o tom sporazumu i da li na njega pristati više puta konzultirao. Odluka arbitraže u rukama je arbitražnih sudaca, ali je arbitražnim sporazumom predviđena i mogućnost da se dvije države o graničnom prijeporu i same dogovore mimo arbitraže, što se ne može u potpunosti isključiti, rekao je Tuerk u televizijskom sučeljavanju s Pahorom u četvrtak kasno na večer.

Najviše razlika između dvojice konkurenata za mjesto predsjednika države pokazalo se u njihovu odnosu prema sadašnjoj vladi i njenim mjerama štednje i predloženim reformama. Pahor je ponovo upozorio da je za dogovor o provedbi reformi potrebna suradnja oporbe i sadašnje vlade jer bi po njegovoj ocjeni pad vlade i reformi Sloveniju odvelo u duboku političku krizu, pri čemu bi bila izgubljena razvojna šansa za cijelu jednu generaciju. Tuerk je sa svoje strane ocijenio da sadašnja vlada premijera Janeza Janše treba slušati poruke prosvjeda u raznim krajevima i gradovima i razmisliti o tome ne vode li pretjerane mjere štednje u još dublju recesiju. Sadašnja vlada je "zamjenjiva", a pokazalo se da njezine mjere ne daju rezultat jer se ove godine očekuje pad BDP-a od dva postzo, ocijenio je Tuerk, dodavši da treba tražiti alternative ekonomskoj politici stezanja remena, te da je na to da takva politika smanjuje potrošnju i produbljava recesiju, ako izostanu mjere poticabja rasta, nedavno upozorio i Međunarodni monetarni fond (MMF).

Komentirajte prvi

New Report

Close