Usprkos sve većim sigurnosnom izazovima, broj putnika u zračnom prijevozu nikad nije bio veći o čemu govore i rekordi koje bilježe zadnjih godina i hrvatske zračne luke.

Kakvi su trendovi u globalnom i europskom zračnom prijevozu te što u tom sektoru možemo očekivati u narednom razdoblju, razgovarali smo s Nikolausom Herrmannom, direktorom njemačke Federalne agencije za upravljanje zračnim prometom koji je bio govornik na transportnoj konferenciji Intranslaw Zagreb 2017.

Sve više ljudi putuje zrakoplovima, ali sve su veće prijetnje (terorizam prije svega), a i ulaganja u sigurnost, u zračnom prometu. Jeste li zadovoljni ulaganjima u sigurnost u zračnom prijevozu, prije svega u Europi?

Sigurnost je vrlo važna stavka zračnog prometa, i neprestano se u nju ulaže. Moramo razmišljati o nekoliko različitih dionika kad je sigurnost u pitanju. Primjerice, avioni, kao što su Boeing ili Airbus, imaju vrlo visoke sigurnosne standarde. Navigacijskim uslugama slijedi veliki val modernizacije u idućih 10 ili 15 godina, a s tim će porasti ulaganja u sigurnost zračnog prometa. Općenito, sigurnost nije nešto o čemu treba posebno brinuti, na njoj se radi i ostat će na vrlo visokoj razini.

U zraku je sve više i nestandardnih letjelica, dronova svih vrsta i namjena. Koliko su oni problem za normalno upravljanje i sigurnost zračnog prijevoza te kako vidite da će se stvari razvijati?

Dronovi su pravi izazov. Moramo voditi računa o tipovima dronova; od onih veličine poštanske marke kakve koriste vojske do onih veličine manjeg zrakoplova. Tržište manjih dronova do pet kilograma, koji se koriste za snimanje i fotografiranje, je u porastu.

Promet dronovima događa se u vrlo niskom zračnom prostoru i u tom smislu nije velika prijetnja za putničke zrakoplove. Ali tu je pitanje sigurnosti ljudi na tlu ili sudara dronova itd.

Postoje još nekakvi izazovi za sektor zračnog prijevoza u narednom razdoblju, a koji nisu nužno sigurnosni?

Tržište komercijalnog zračnog prometa je vrlo nestabilno i tako će i ostati. Vidimo to u Njemačkoj, gdje je drugi najveći prijevoznik, Air Berlin, propao. Nije nikakvo ludo proročanstvo ako kažemo da će i drugi veliki prijevoznici uskoro ostati bez posla. Tako da će tržište ostati nestabilno jako dugo vremena.

Stječe se dojam da su glavni zrakoplovni hubovi iz Europe preseljeni na Bliski istok. Koliko se to odrazilo na vodeće njemačke aerodrome?

Rekao bih da taj dojam nije potpuno točan. Naravno da je tržište na Bliskom istoku i u Kini u porastu u odnosu na Europu, ali europski hubovi nisu u padu, dapače u blagom su porastu.

Sve je više low cost kompanija koje povezuju gotovo sve europske metropole. Kako procjenjujete, posebice u Njemačkoj, odnos klasičnih zračnih operatera te low costera?

Možemo vidjeti da je Lufthansa osnovala podružnice koje rade u low-cost segmentu. Osim toga, i Ryanair je otvorio hub u Frankfurtu. Doći će do nove ravnoteže s većim udjelom low-cost kompanija u budućnosti.

Očekujete li da bi u skorije vrijeme moglo doći i do interkontinentalnih low cost letova o kojima se već više puta nagađalo zadnjih 10-ak godina, no u pravoj mjeri nikad nisu realizirani?

Teško je to procijeniti. Bilo je pokušaja pokretanja low cost letova na duže rute, ali nisu bili naročito uspješni. Sumnjam da će ikada imati isti uspjeh kakav su imali low cost letovi na kratke rute.