Ova godina u Crnoj Gori nije počela kako je najavljivao premijer Milo Đukanović. To se prije svega odnosi na priljev stranih ulaganja od kojih je Crna Gora, prema Đukanovićevim predviđanjima u prosincu prošle godine, trebala dobiti 600 milijuna eura.

Međutim, kako pišu Vijesti, neto priljev izravnih stranih ulaganja u prva dva mjeseca iznosio je samo 46 milijuna eura. Najteža je situacija oko velikog kineskog ulaganja u prvu crnogorsku autocestu. Vlade Crne Gore i kineska kompanija CRBC potpisali su početkom godine u Podgorici okvirni sporazum i ugovor o gradnji i projektiranju prve dionice autoputa Bar-Boljare, duge 43 kilometra. Investicija je vrijedna više od 800 milijuna eura i najveće je ulaganje u ceste u toj zemlji. Autocesta Bar-Boljare, koja povezuje jug i sjever države, treba biti duga 169 kilometara, od čega bi Kinezi gradili prvih 43 kilometra, odnosno dionicu Smokovac-Mateševo. Rok izgradnje je četiri godine, a Crna Gora je dobila kredita od kineske EXIM banke, uz vlastito učešće od 100 milijuna eura. 

Premijerova obećanja
Međutim, kineski partneri za gradnju autoceste nisu uvedeni u posao 25. veljače, kako je najavljivao Đukanović, koji je još prošlog tjedna izjavljivao da su pregovori u završnoj fazi te da "možemo reći da tjednima mjerimo kada će strojevi biti na terenu i početi gradnja autoceste". Ali, problem je u tome je što je Crna Gora prošlog tjedna izdala novu emisiju euroobveznica s kojom je već ispunila cijelu kvotu zaduženja za ovu godinu. Zbog toga ne može uzeti prvi dio kineskog kredita od 100 milijuna eura za autocestu. Naime, Međunarodni monetarni fond priopćio je da je protiv te investicije jer bi u sadašnjoj situaciji državni dug Crne Gore, uz zaduženje za autocestu narastao na 73 posto BDP-a u sljedeće četiri godine. Autocesta Bar-Boljare treba se nadovezati na Koridor 11 u Srbiji, a desetak kilometara dijeli i s najavljenom jadransko-jonskom autocestom. Mnogi stručnjaci u Crnoj Gori drže da je gradnja autoceste skup i neisplativ projekt. Posebno u odnosu na ne baš gusti promet na crnogorskom sjeveru i veliki javni dug države.

Propali pregovori
To što je Crna Gora i dalje jedina zemlja u regiji bez ijednog kilometra autoceste rezultat je nekoliko propalih pregovora, tvrdi Al Jazeera. Kako je poznato, na početku su u taj veliki projekt trebale biti uključene hrvatske građevinske kompanije. Mediji u regiji dali su zapaženi prostor susretu premijera Crne Gore, Hrvatske i Srbije koji su 2009. godine proslavljali početak gradnje povjeren splitskom Konstruktoru, a u hrvatski konzorcij je bio uključen i IGH. Međutim, dalje od medijske buke nije se stiglo. Konstruktor nije dostavio bankarska jamstva, a dvije godine kasnije, nakon ponovljenog natječaja, to nije uradio niti grčko-izraelski konzorcij Aktor. Od pregovora je odustala i Europska investicijska banka.