Revizori u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) pozitivno gledaju na zahtjev Rumunjske da joj se omoguće dodatna tri mjeseca kako bi provela obećane reforme, uključujući privatizaciju tvrtki u sektoru energetike i usluga prijevoza, kazao je u utorak glavni revizor.

"Vlada je zatražila dodatna tri mjeseca kako bi dobila više vremena za ostvarivanje svih ciljeva", kazao je čelnik misije MMF-a u Rumunjskoj Erik de Vrijer na tiskovnoj konferenciji u Bukureštu.

"Odlučili smo zatražiti od MMF-ova odbora da odobri produljenje", kazao je on, ističući kako je uvjeren da će rumunjske vlasti postići napredak u tome periodu.

U 2011. Rumunjska je potpisala dvogodišnji sporazum s MMF-om i Europskom unijom o kreditnoj liniji u iznosu pet milijardi eura, kojoj rok istječe u ožujku.

Rumunjska vlada u međuvremenu nije ispunila ciljeve vezano uz imenovanje profesionalnih menadžera i privatizaciju državnih kompanija, a refomu zdravstvenog sektora je zamrznula.

Od ljevičarske vlade se sada očekuje da će objaviti javni natječaj o prodaji 15-postotnog udjela u plinskom dobavljaču Transgazu, pokrenuti privatizaciju ogranka za teretni prijevoz u državnom željezničkom poduzeću CFR Marfa i smanjiti dugove državnih kompanija prije nove revizije MMF-a u lipnju.

"Ako to ne bude učinjeno, nova ocjena napretka neće biti dovršena i isteći će rok stand-by programu", čime bi Rumunjskoj bio onemogućen pristup zadnjoj tranši kreditne linije, upozorio je de Vrijer.

Preventivni program koji je sklopila s MMF-om i EU-om Rumunjska smatra svojevrsnom zaštitom koju bi iskoristila samo u hitnoj situaciji. Zasada nije posegnula za tim sredstvima.

Neispunjenje preuzetih obveza moglo bi međutim negativno utjecati na nastojanja vlade da najesen ispregovara novi sporazum.

De Vrijer je istaknuo da će prodaja energetskih i prijevozničkih kompanija potaknuti gospodarski rast u toj zemlji, za koji se očekuje da će u ovoj godini doseći oko 1,5 posto, čime bi znatno ubrzao u odnosu na procijenjeni rast od svega 0,2 posto u 2012.

Ubrzano korištenje sredstava iz EU fondova za provedbu velikih infrastrukturnih projekata trebalo bi biti dodatni pokretač gospodarskog rasta, dometnuo je.

Rumunjsku je ujedno pohvalio zbog smanjenja fiskalnih neravnoteži koje su nagomilane prije izbijanja globalne financijske krize. Istaknuo je pritom da je proračunski manjak lani smanjen ispod tri posto BDP-a i da bi ove godine trebao biti sveden na 2,1 posto.