Kina ima sve više problema s nezaposlenošću mladih. Kako piše Reuters, Jenny Bai nalazi se u elitnoj skupini 10 najboljih studenata računalnih znanosti na kineskim fakultetima koje je pekinška internetska kompanija odabrala za zapošljavanje nakon četiri eliminacijska kruga provjera i razgovora.

Međutim, prošloga mjeseca kompanija im je poručila kako ih ipak ne može zaposliti zbog problema koje je donijela pandemija koronavirusa te općenito lošeg stanja kineskog gospodarstva.

U svakom slučaju, vrlo loša vijest za rekordnih 10,8 milijuna mladih Kineza koji će ovoga ljeta diplomirati na tamošnjim fakultetima.

Dodatni uteg
Jenny Bai kaže da je zabrinuta ovakvim razvojem situacije. “Ako neću moći naći posao, nisam sigurna što ću”, dodala je Bai. Već ionako usporeno kinesko gospodarstvo uslijed pada nekretninskog tržišta, geopolitičkih napetosti i regulatornog udara na niz sektora, dodatno su opteretile i vrlo stroge epidemiološke mjere zbog kojih su bila zatvorena najveća ekonomska središta te zemlje.

Masa diplomanata, veća od stanovništva Portugala, ulazi na tržište rada koje u najlošijem stanju u posljednjih nekoliko desetljeća. K tome, stopa nezaposlenosti među mladima od rekordnih 18,4 posto tri puta je veća od ukupne stope nezaposlenosti.

Za sada nije jasno kakav će utjecaj toliko visoka nezaposlenost među mladima imati na cjelokupno kinesko društvo. Problem pronalaženja posla za obrazovane mlade Kineze, nakon desetljeća ubrzanog rasta, poseban je izazov za Komunističku partiju, opsjednutu stabilnošću.

Još k tome, cijeli se problem pojavljuje u vrijeme kad predsjednik Xi Jinping pokušava osigurati treći mandat na čelu države, što je do sada nezabilježeno. “Društveni ugovor između kineske vlasti i naroda sastoji se u tome da se stanovništvo drži podalje od politike, a zauzvrat će vlast jamčiti da će svake godine narodu biti bolje nego godinu ranije”, pojašnjava Miochael Pettis, profesor financija na pekinškom sveučilištu. “Ako se to jamstvo prekršiti, pitanje je što će se dogoditi”, dodaje Pettis.

Stoga ne čudi što je premijer Li Keqiang izjavio kako je stabiliziranje tržišta rada za diplomante najvažniji prioritet vlade. Kompanije koje uzmu diplomante za pripravničke pozicije dobit će subvencije države, povrh ostalih poticaja ciljanih da potaknu općenitu zaposlenost.

Neke regionalne vlade ponudile su jeftine kredite diplomantima koji nakon završenog fakulteta namjeravaju pokrenuti vlastiti posao. R

ockee Zhang, direktor za područje Kine u agenciji za zapošljavanje Randstad, kaže kako je tržište pripravničkih poslova trenutno u lošijem stanju nego tijekom globalne krize 2008. i 2009. godine. U odnosu na prošlu godinu, broj pripravničkih pozicija manji je za 20 do 30 posto.

Nezaposlenost mladih problem je za predsjednika Xi Jinpinga u vrijeme dok pokušava osigurati treći mandat/Reuters

Niska razina
“Ova godina je na niskoj razini, najnižoj koju sam vidio”, kaže Zhang. Očekivane plaće niže su manje za 6 posto. Inače, tehnološki sektor bio je značajni poslodavac mnoštva kineskih diplomanata, ali ove godine ta industrija smanjuje broj zaposlenika.

Reutersovi izvori iz kineskog tehnološkog sektora ističu da je bez posla ostalo nekoliko desetaka tisuća radnika. Velik broj radnika otišao je i iz sektora privatnog obrazovanja, još jednog koji se lani našao pod regulatornim pritiskom.

Najveća kompanija u tom sektoru, New Oriental, ostao je bez 60.000 radnika. Novo zapošljavanje je sporo. Reutersovi izvori i internetskog div Tencenta ističu kako namjeravaju zaposliti “nekoliko desetaka” diplomanata, za razliku od 200-tinjak prethodnih godina.