Prihod od prodaje koncesija na istraživanje nafte i plina jedan je od rijetkih svijetlih točki ekonomske politike brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara.

Kako piše Financial Times, brazilska vlada u prosincu je uspješno provela aukciju koncesija za podmorska nalazišta, a vlada nije skrivala zadovoljstvo.

To i ne čudi s obzirom da je financijski uzdrman brazilski proračun izravno uprihodio dvije milijarde dolara, a gospodarstvo očekuje i još 35 milijardi dolara investicija.

Na mrtvoj točki
Za razliku od vladinih planova o strukturnim ekonomskim reformama koji se već godinama ne miču s mrtve točke, privlačenje privatnih kompanija u investicije prvenstveno u sektoru nafte i plina te sudjelovanje u velikim infrastrukturnim projektima daje opipljive rezultate.

Od dolaska Bolsonarove administracije na vlast 2019. godine, na aukciji je dodijeljena 131 koncesija za istraživanje nafte i plina koje su generirale 145 milijardi dolara ulaganja te 26 milijardi dolara prihoda proračuna.

Za ilustraciju, u prethodne 2,5 godine investicije su dosegle 44 milijarde dolara, a u proračun se slilo 8 milijardi dolara. No, to nije sve.

Dužnosnici brazilske vlade ističu kako će ove godine biti dodijeljeno još 150 koncesija koje bi trebale rezultirati sa 70 milijardi dolara ulaganja, a većinu novca uložit će domaći investitori.

Uspješne aukcije koncesija za istraživanje nafte i plina jedno su od rijetkih ekonomskih postignuća predsjednika Bolsonara, bivšeg vojnog časnika i osvjedočenog simpatizera vojne diktature koja je trajala više od dva desetljeća, do 1985. godine.

Naime, prodaja koncesija generira novac potreban za obnovu cestovne i željezničke infrastrukture koja je u vrlo lošem stanju. Osim toga, program obnove infrastrukture trebao bi postati i glavni pokretač cijelog brazilskog gospodarstva koje praktički stagnira cijelo desetljeće.

Unatoč početnom snažnom oporavku od krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, većina ekonomista očekuje da će najveća južnoamerička ekonomija ove godine opet zaroniti u recesiju, uslijed kombinacije rastuće inflacije i kamatnih stopa te slabašne osobne potrošnje.

S druge strane, ministar financija Paulo Guedes očekuje da će BDP ove godine porasti do 2 posto, zahvaljujući ulaganjima, unatoč prijetnji dvoznamenkaste stope inflacije. Među infrastrukturnim projektima koji će biti pokrenuti ove godine ističe se 26 aerodroma, 25 luka i 10 dionica autocesta.

Dodatno, vlada očekuje provedbu 10 aukcija za koncesije na rudno bogatstvo. Neovisni analitičari ističu kako investicije većinom dolaze od domaćih ulagača, iako je Brazil u posljednje vrijeme privukao i neke velike strane investitore, poput Vinci Airportsa.

Pravi put, mala brzina
“Na pravom smo putu, no moramo prijeći veliku udaljenost, a tempo je spor. Imamo problem s privlačenjem novih igrača. Oni koji su već ovdje navikli su na sve neizvjesnosti. No, onima izvana teško je razumjeti Brazil”, tumači Cláudio Frischtak, predsjednik konzultantske tvrtke Inter B.

Dodaje kako je teško privući investitore kada imate ideološki radikaliziranu vladu koja nema smisla u zemlji poput Brazila. Naime, kontroverzna retorika predsjednika Bolsonara često odbija strane ulagače. Dodatni uteg raspoloženju ulagača donijet će predsjednički izbori zakazani za listopad.

Izgledno je da će Bolsonaru protukandidat biti bivši predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, predstavnik ljevice. “Ministar Guedes previše je uvjeren u privatne investicije. No, poslovna zajednica i sentiment tržišta nemaju povjerenja ni u Bolsonara ili Lulu.

To će veliki broj investicija staviti na čekanje”, smatra Mauricio Molon, glavni ekonomist tvrtke Logus Capital iz São Paula. Što se tiče obećanih strukturnih reformi, Bolsonarova vlada nije uspjela učiniti ništa, ponajviše u modernizaciji prastarog poreznog sustava još iz 19. stoljeća te reformi javne uprave.

“Paulo Guedes mora demonstrirati investitorima da vlada radi nešto, ali nemamo taj osjećaj. Pitanje je što još možete očekivati od Bolsonarove vlade”, kaže politički analitičar Carlos Melo.