Bolesti srca i krvnih žila najčešći su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, a među njima, na prvom je mjestu ishemijska bolest srca. Prema statističkim podacima svaki drugi građanin Hrvatske umire zbog bolesti srca i krvnih žila. Najčešći uzrok smrti u općoj populaciji, a samim time i među srčanim bolestima, je ishemijska bolest srca. To je stanje karakterizirano smanjenim protokom krvi kroz srčane krvne žile, najčešće zbog ateroskleroze, što dovodi do smanjene opskrbe srca kisikom i hranjivim tvarima te oštećenja srčanog mišića, a samim time i funkcije srca. Ovisno o simptomima i prognozi, ishemijska bolest srca dijeli se na anginu pektoris, nestabilnu anginu te infarkt miokarda. Uz ishemijsku bolest srca, među 10 vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj su još cerebrovaskularne bolesti te zatajenje srca. Neki od najvažnijih rizičnih čimbenika za razvoj bolesti srca su pušenje, povišene masnoće u krvi, hipertenzija, dijabetes te nedovoljna fizička aktivnost. Među rizične čimbenike, za koje je utvrđena povezanost s većom učestalosti razvoja srčanih oboljenja, ubrajaju se muški spol, dob iznad 45 godina, prisutnost srčanih bolesti u obitelji, pušenje, šećerna bolest, povišeni krvni tlak, poremećaji masnoća u krvi, pretilost te smanjena fizička aktivnost. Među njima, spol, dob i obiteljska anamneza ubrajaju se u nepromjenjive čimbenike rizika, a na druge možemo preventivno djelovati.

Pregled bolesnika
Pod pojmom prevencije bolesti srca podrazumijevamo sve postupke koje činimo da spriječimo pojavu bolesti. Pušenje, povišeni krvni tlak i poremećaji masnoća ubrajaju se među najvažnije rizične čimbenike za razvoj bolesti srca na koje možemo utjecati. Zbog toga su prestanak pušenja, kontrola povišenog krvnog tlaka i poremećaja masnoća važan korak u zaštiti od srčanih oboljenja. Svaki pregled započinje anamnezom, iz koje liječnik dobiva podatke o simptomima bolesti, rizičnim čimbenicima te prisutnosti sličnih oboljenja u obitelji. Zatim slijedi fizikalni pregled bolesnika koji uključuje slušanje srca stetoskopom te mjerenje tlaka. Dodatne pretrage mogu uključivati vađenje krvi, mjerenje električne aktivnosti srca EKG-om, rendgen srca i pluća, UZV srca, ergometriju, holter itd. Osnovne pretrage obavlja obiteljski liječnik, a ukoliko postoji potreba, uputiti će vas internistu, kardiologu.

Liječenje
Uz lijekove, ponekad je potrebna i invazivna terapija. U liječenju bolesti srca koriste se mnogi lijekovi, a neki od njih su: lijekovi za snižavanje krvnog tlaka, lijekovi za liječenje poremećaja masnoća, diuretici, acetilsalicilna kiselina (Andol), antiaritmici itd.Uz lijekove, ponekad je potrebna i invazivna terapija, koja uključuje ugrađivanje stenta u srčane krvne žile (osigurava ponovnu prohodnost krvne žile) i kardiokirurške zahvate kao što su ugradnja bypassa, pacemakera te u konačnici čak i transplantacija srca.

Dr. Vedran Hostić, Ustanova za hitnu medicinsku pomoć Zagreb