Val pridošlica u segment brze dostave namirnica iz trgovina koji privlače golem interes fondova rizičnog kapitala sve više brine velike kompanije za dostavu hrane s obzirom da dostava namirnica obećava mnogo bolju zaradu. Kako piše Financial Times, šefovi najvećih svjetskih dostavljačkih kompanija nijemo promatraju kako su investitori do sada u rastući sektor aplikacija za brzu dostavu namirnica ubrizgali 14 milijardi dolara.

Zaoštrena konkurencija

Čelnici Just Eat Takeawayja i Delivery Heroa upozoravaju da je konkurencija zaoštrena do krajnjih granica, što ostvarivanje izraženije dobiti čini gotovo “nemogućom misijom”. S druge strane, Uber i Deliveroo odlučili su se za drugačiji pristup pod egidom “ako ih ne možeš pobijediti, pridruži im se”, pa sa novopridošlicama žele sklopiti savezništva. Aplikacije za brzu dostavu namirnica – unutar 10 minuta od narudžbe – poput GoPuffa, Getira, Gorillasa, Weezyja i Dija, nude velike popuste na cijenu svojih usluga. Radi se o prokušanoj taktici osvajanja tržišnog udjela koju su koristili i etablirani igrači za dostavu hrane. Novi igrači znatno su zakomplicirali situaciju Delivery Herou, Deliveroou, Uberu i ostalima da snažnije uđu u dostavu namirnica, potencijalno većoj tržišnoj prilici od dostave hrane iz restorana. K tome, trenutno su novopridošlice veliki ljubimci financijaša. Getir sa sjedištem u Istanbulu u ožujku je dokapitaliziran sa 300 milijuna dolara čime je kompanija vrednovana na 2,6 milijardi dolara. Prema tvrdnjama upućenih izvora, Getir je trenutno u pregovorima o novoj rundi dokapitalizacije čime bi bio vrednovan na dvostruko viši iznos. Iz kompanije nisu potvrdili ni opovrgnuli ove navode istaknuvši kako su “u stalnom dijalogu s potencijalnim investitorima” radi daljnjeg širenja poslovanja. Fondovi rizičnog kapitala posebno su zainteresirani za takve aplikacije. “Primili su tonu dolara fondova rizičnog kapitala u nevjerojatno kratkom vremenu”, kaže Will Shu, izvršni direktor Deliverooa. Niklas Östberg, izvršni direktor Delivery Heroa, pojašnjava da je previše tog kapitala usmjereno u popuste i promocije takvih aplikacija. Time je Delivery Herou, koji znatan novac ulaže u izgradnju mreže trgovaca s kojima surađuje, teže ostvarivati dobit.

“Dokle se god stotine milijuna dolara ubacuje u taj segment, ekonomska računica bit će vrlo teška. Mnogo će se novca izgubiti putem. Potrošači će biti sretni zbog jeftine usluge, ali će na kraju netko morati platiti račun”, ističe Östberg. Delivery Hero trenutno dnevno obrađuje 400.000 narudžbi za dostavu namirnica što čini 10 posto ukupnih prihoda. Međutim, Jitse Groen, izvršni direktor Just Eat Takeawayja, smatra kako će poslovni model nekoliko tih aplikacija teško biti održiv s obzirom da posluju u svega nekoliko gradova.

Nije voljan bacati kapital

Njihovi sadašnji rezultati vjerojatno su napuhani zbog pandemije, izjavio je Groen prilikom nedavnog obraćanja medijima. “To je nešto u što nismo voljni bacati kapital”, ocijenio je Groen. Šef segmenta dostave hrane u Uberu, Pierre-Dimitri Gore-Coty tvrdi kako pozorno prati što se događa na strani trgovina namirnicama. Inače, Uberovo poslovanje s dostavom namirnica u Europi, Bliskom istoku i Africi skočilo je sedam puta u posljednjih godinu dana.

Gore-Coty uspoređuje investitorsku groznicu prema aplikacijama za brzu dostavu s nedavnim trendom ulaganja u servise za najam električnih romobila. “Ovo izgleda kao zaluđenost mikromobilnošću koju smo imali prije godinu-dvije kada su se novi igrači pojavljivali doslovno svaki tjedan”, kaže Gore-Coty. Dodaje kako to ne znači da su aplikacije za brzu dostavu namirnica loša ideja, ali je još prerano procijeniti mogu li dugoročnije uspjeti. Uber je stoga prošlog tjedna sklopio partnerstvo s GoPuffom.