Iako je ponovnim uvođenjem američkih ekonomskih sankcija Iranu Europska komisija objavila kako je na snagu stupila i klauzula prema kojoj kompanije iz EU-a nemaju obvezu poštivanja odluke iz Washingtona, njemački proizvođač automobila Daimler ipak je najavio zaustavljanje planova širenja na tom tržištu.

Proizvođač Mercedesa priopćio je u utorak kako je "zaustavio svoje već otprije ograničene aktivnosti u skladu s uvedenim režimom sankcija", prenosi Reuters. Početkom 2016. godine Daimler je osnovao zajedničku tvrtku s iranskim proizvođačem vozila Khodro radi proizvodnje i prodaje Mercedesovih kamiona u toj zemlji. U Teheranu je planirano i otvaranje Daimlerova predstavništva. No, ti su planovi sada stavljeni "na čekanje" iako iz Bruxellesa tvrde kako europska poduzeća mogu nastaviti poslovanje bez problema. 

Usvojen prije 22 godine
Naime, jučer u 6 sati ujutro po srednjoeuropskom vremenu stupio je na snagu zakon o blokadi, usvojen još prije 22 godine. Zakon je sada prvi puta aktiviran radi zaštite europskih tvrtki prisutnih u Islamskoj Republici u koju je Europska unija lani izvezla robe za 10,8 milijardi eura. "Duboko žalimo zbog ponovnog uvođenja američkih sankcija, zbog povlačenja SAD-a iz Zajedničkog sveobuhvatnog plana djelovanja (JCPOA)", izjavili su ministri vanjskih poslova Francuske, Njemačke i Velike Britanije – tri zemlje EU-a uključene u sklapanje sporazuma iz 2015. – u zajedničkom priopćenju sa šeficom diplomacije EU-a Federicom Mogherini. 

Zakon o blokadi EU je usvojila 1996. kako bi zaobišla američke sankcije protiv Kube, Libije i Irana, ali nikada nije bio korišten. EU se tada želio suprotstaviti američkim prijetnjama europskim poduzećima, nakon čega je tadašnja američka administracija popustila. Aktualizaciju zakona o blokadi odobrili su ministri vanjskih poslova EU-a 16. srpnja. Taj zakon zabranjuje europskim poduzećima da postupaju prema američkim sankcijama i to pod prijetnjom penala utvrđenih za svaku pojedinu državu članicu.

Zakon o blokadi također daje pravo na odštetu za svaku štetu koja bi proizašla iz američkih sankcija za fizičku ili pravnu osobu. Konačno, taj zakon poništava u Europskoj uniji učinke svake odluke inozemnog suda koja bi bila donesena na temelju američkih sankcija. Međutim, zaštita koju pruža taj zakon mogla bi biti više simbolična, ocjenjuju stručnjaci. Ocjenjuje se da će zakon služiti više malim i srednjim poduzećima koja su manje izložena SAD-u nego velikim grupama.

Maksimalni pritisak
Istovremeno SAD definira svoj potez kao "maksimalni ekonomski pritisak na iranski režim". Washington pritom tvrdi da mu cilj nije promjena režima već promjena njegovog ponašanja. Meta je prvog paketa sankcija iranski financijski sektor, uključujući vladine kupnje dolara, trgovinu zlatom i prodaju državnih obveznica. Sankcije će obuhvatiti i automobilski sektor i izvoz tepiha i hrane, te iranski uvoz grafita, aluminija, čelika, ugljena i pojedinih vrsta softvera.

Iranu će biti zabranjena i kupnja određenih tipova zrakoplova. Sljedeći paket bit će uveden za tri mjeseca, a primarno će ciljati energetski sektor. Washington se sve više fokusira na ulogu Teherana u bliskoistočnoj regiji iako ona nije bila dio multilateralnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu. Dokaza da ga je Teheran prekršio nema, napominje njemačka novinska agencija dpa. U međuvremenu Washington nastoji pridobiti zemlje širom svijeta da u cijelosti obustave uvoz iranske nafte. Američki predsjednik Donald Trump najavio je da će osigurati "potpuno poštivanje" sankcija.

Kaznene mjere koje je prethodni američki predsjednik Barack Obama uveo Iranu prije sklapanja sporazuma 2015. uživale su široku međunarodnu podršku kako bi se Teheranu onemogućilo da se domogne nuklearnog oružja. Sadašnji američki predsjednik ima teškoća s formiranjem globalne koalicije koja bi poduprla njegove najnovije pokušaje pritiska na Iran budući da mnogi američki partneri, uključujući europske saveznike, i dalje podupiru JCPOA sporazum.