Otkako je potvrđeno da je Verizon, kao telekomunikacijska kompanija i najveći američki isporučitelj bežičnog interneta, za 4,8 milijardi dolara kupio osnovnu djelatnost posrnuloga internetskog kolosa Yahoo – pretraživač, analitičari i upućeni pratitelji tehnozbivanja kao da ne mogu naći riječi kojima bi precizno opisali što to znači za Marissu Mayer (41), dojučerašnju predsjednicu uprave kalifornijske tvrtke.

Je li se riješila utega koji si je sama okovala dolaskom iz Googlea 2012. i koji mnogi smatraju precijenjenim, ili je stavila točku na i svoje karijere u kompaniji koja je u ono vrijeme 90-ih bila možda i predvodnik trendova, počev od tražilice do servisa brzih i poruka i internetski zasnovanog maila."Planiram ostati, volim Yahoo", ni manje ni više se tako Marissa obratila zaposlenicima i "prerezala" neizvjesnost. Ostat će tu još neko vrijeme jer ima, kaže, dva prioriteta: Moram pratiti ovu kupoprodaju do kraja i zaštititi vrijednost naših equity udjela". 

Što je "Preostalo"
Usredotočit će se tako na 40 milijardi dolara preostaloga kapitala, tj. udjelima u kineskom online trgovcu Alibabi i Yahoo Japanu, te brojnim patentima, sve kolokvijalno nazvano "Remain Co". (otprilike "Preostalo").  No, jedno je što ona želi, a drugo što bi Yahoo, kojemu je, onome što je ostalo, izgledna i promjena imena, s njom radio. Čak i ako ništa ne poduzme, Mayerovoj će morati isplatiti "zlatni padobran", otpremninu od 50 milijuna dolara u gotovini i dionicama.

Stručnjaci već prosuđuju i da je ne treba žaliti, ali ni optuživati, jer nije kriva za sve što se s Yahooom događalo protekle četiri godine, misleći na neuspješne dealove, npr. s Tumblrom. "Nešto su krivi i osnivači Jerry Wang i David Filo. Trebali su se udaljiti i biti samo "šefovi", no oni su htjeli biti duboko unutra", kazuju insajderi za Bloomberg.  Jedna od njihovih krivih odluka bilo je i dovođenje Terryja Semela za šefa 2001., a on je doveo i druge stručnjake, poput danas poznatog šefa LinkedIna Jeffa Weinera. 

Fatalno loše procjene
Tada je nastala dvojba treba li se Yahoo razvijati u smjeru medijske ili ipak tehnološke kompanije? Dio poznavatelja prilika drži da je greška bila što su šefovi htjeli da bude podjednako oboje. Na Reutersu će reći da je to kriza identiteta, jer 2006. Yahoo je asocirao i na mail i na tražilicu i na portal, dok su konkurenti bili samo nešto od tog. Dok se, primjerice, u to doba Amazon išao baviti online prodajom u čemu je sad najjači, a Google unaprijeđivao tražilicu i servise poput gmaila pa je i on sad najjači u tom smislu, Yahoo je donosio fatalno loše odluke.
 

Mogli su, naime, 2002. kupiti "taj" Google, a 2006. i "taj" Facebook, danas najjaču društvenu mrežu, koja je izvela i pravu medijsku revoluciju. "Te su kupovine mogle ispasti riskantne i neisplative, no u tome i jest bit. Web kompanije trebaju veliku snagu svojih vođa da povuku nepopularne poteze.  Tako je Google 2006. kupio najjači videoservis Youtube (iako je stvarao gubitke), a Facebook 2012. preuzeo fotoaplikaciju Instagram, danas vrlo moćan i marketinški alat", poentiraju u Bloombergu. 

Novi život tehno-pionira
I sam Jerry Yang je gadno fulao odbivši Microsoftovu ponudu za preuzimanje Yahooa, što će se ispostaviti i najvećim propustom, jer odonda su kola krenula nizbrdo. Otpuštanje zaposlenika, glavinjanje s nesposobim šefovima i podbačaji s raznim servisima trajali su do 2012. i pojave lijepe Marisse Mayer. Sa znanjem i referencama iz Googlea dočekana je kao, neće zvučati pretjerano, Mesija Marissa, sa slobodnim rukama da osovi kompaniju nazad na noge i vrati joj slavu tehno-pionira.

Ona je nešto kupila, nešto prodala, ostvarila gubitak od 440 milijuna dolara do danas i sad je se više ništa neće pitati. Verizon, koji je jučer iskazao prihod manji od očekivanog za kvartal (30,5 mlrd. dolara) s Yahoom juriša u pravcu jačanja online oglašavanja i oslanja se na pretraživač i mail. Tako će tući s Googleom i Facebookom, koje je mogao imati da su prethodnici bili hrabriji.