Nekoliko vlasnika malih solarnih elektrana u Federaciji BiH našlo se u nevoljama nakon što nisu ušli u sustav poticajnih kvota koje su popunjene do 2020. godine, javlja BHT.
Predugovor – da ili ne?
Na primjer, Goran Šola iz Tomislavgrada na krovu skladišta napravio je malu solarnu elektranu od 23 kilovata. Računajući da kao mali proizvođač ulazi u kvote poticaja za tu investiciju uzeo je kredit od 80 tisuća KM, ali rate kredita teško vraća s otkupnom cijenom od 10 umjesto subvencioniranih 54 feninga. "Investicija se trebala isplatiti za šest do sedam godina, a plaća nam se pet puta niža cijena. Da bi nam se investicija, prema sadašnjem stanju stvari isplatila, potrebno je trideset pet godina", kaže Šola. Riječ je o malim energetskim postrojenjima od dva do 23 kilovata instalirane snage koji proizvode struju za godišnje potrebe pet do šest kućanstava, a mogu se instalirati na krovovima, dok energiju distribuiraju izravno u niskonaponsku mrežu.
40 malih
elektrana nije dobilo status privilegiranog proizvođača
U jednakoj situaciji našlo se više malih proizvođača električne energije, od Čapljine, Mostara, Čitluka, Rame do Tomislavgrada. "Nitko nas nije upozorio da radimo nešto pogrešno i da će na kraju ovako ispasti, jer mikropostrojenja po svim zakonskim propisima ulaze u poticaje automatski", kaže Ivan Sabljić iz Čitluka, jedan od proizvođača. U nadležnom Ministarstvu energije radarstva i industrije FBiH kažu da je problem u tumačenju i primjeni podzakonskih akata. Mali proizvođači pozivaju se na članak 27 Zakona o obnovljivim izvorima po kojem izravno ulaze u kvote poticaja te dozvole pribavljaju po skraćenoj proceduri. U Ministarstvu kažu kako su trebali potpisati predugovor i podnijeti zahtjev operatoru za obnovljive izvore energije za status privilegiranog ponuđača.
Birokratski odgovor
"Da su na vrijeme nastupili i da su podnijeli zahtjev u odgovarajućem roku neki bi sigurno bili uključeni u kvote, a s ozbirom na male iznose snaga tih postrojenja možda čak i svi", kaže Tarik Begić iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije. Mali proizvođači kažu da su se strogo pridržavali zakona te da nigdje ne piše da je potreban predugovor za njihova postrojenja. Prema riječima Borisa Misirače, direktora Operatora za OIEIEK, status privilegiranog proizvođača ima 27 elektroenergetskih objekata, 49 je na čekanju, a 40 objekata je odbijeno zbog popunjenosti kvota.
Nužne promjene
Kvote popunili veliki
Kvote poticaja popunili su uglavnom veliki proizvođači energije, budući da nadležne institucije ne prave razliku između velikih i malih proizvođača. To pitanje već se našlo i na Parlamentu FBiH, a o njemu bi trebalo raspravljati i federalna vlada koja priprema rješenje koje neće ići na štetu malih proizvođača. Potrebno je osigurati novac i ažurirati postojeći akcijski plan da se povećaju kvote.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu