Sedat Peker optužuje poznate političare iz vladajuće stranke. Kaže da su umiješani u ubojstva, silovanja, šverc droge, zloupotrebu moći i mnoge druge kriminalne radnje i aktivnosti. U isto vrijeme, kako izvještava taj mafijaš, turska vlada ga je godinama štitila od krivičnog gonjenja, čak je od vlade dobio i policijsku zaštitu, piše Deutsche Welle.

U svojim videoporukama Peker posebno cilja na ministra unutrašnjih poslova Suleymana Soylua. Ministar ga je upozorio kad je protiv njega pokrenuta istraga. Nakon toga pobjegao je iz Turske da bi izbjegao zatvor, tvrdio je Peker u jednom videu. To je prijeteća situacija za ministra unutrašnjih poslova Turske. Budući da vlada nije istražila navode Pekera, pozivi opozicije ministru Soyluu da podnese ostavku sve su glasniji. Budući da do sada nije pokrenuta sudska istraga, još uvijek nije jasno što je istina, a što nije.

Peker, koji je pobjegao u inozemstvo u siječnju 2020. godine, odavno je poznat turskoj javnosti. Smatra se konstantom turskog podzemlja, nekoliko puta je morao odgovarati pred sudom, a osuđen je i za “osnivanje zločinačke organizacije”.

Erdoganova šutnja mu se osvećuje

Nastup na YouTubeu predstavlja daljnje narušavanje imidža za Recepa Tayyipa Erdogana. Turski predsjednik dugo je šutio. Tek nakon što se o Pekerovim otkrićima tjednima raspravljalo u javnosti, Erdogan je bio prisiljen zauzeti stav: “Ispunjava nas tuga kad vidimo da u našoj zemlji postoje jadni i nedostojni ljudi, koji se oslanjaju na pomoć mafijaških bandi. Baš kao terorističke organizacije i kriminalne bande, i oni su otrovne zmije”, rekao je Erdogan nakon sjednice vlade prošlog tjedna.

Politolog İbrahim Uslu iz Centra za društvene studije u Ankari (ANAR) smatra da je Erdoganova izjava došla prekasno. “Ako jedan čovjek, koji je pobjegao iz zemlje, kleveće i vrijeđa vladu, vladajuća stranka AKP mora odmah djelovati i uspostaviti istražnu komisiju u parlamentu.” Uslu smatra da je to pravi fijasko za vladu, jer već i sada postoji malo povjerenja u pravosuđe i državu. “Stranka AKP je trebala odmah najaviti odlučno djelovanje protiv kriminalnih organizacija.”

AKP suočena s krizom povjerenja?

Istraživači javnog mnijenja ističu da otkrića Pekera već sada negativno utiču na popularnost vladajuće stranke. Prema istraživanju turskog instituta Metropoll, podrška AKP-u iznosi 27 posto, što je pad od 33 posto u odnosu na posljednje izbore, u lipnju 2018. godine. Jedna druga anketa, pod nazivom Izvještaj o Turskoj, pokazala je da je predsjednik Erdogan nedavno izgubio veliku popularnost među stanovništvom. S 40 posto nalazi se tek na četvrtom mjestu, iza gradonačelnika Ankare i Istanbula iz redova opozicije Mansura Yavasai Ekrema Imamoglua i također opozicione političarke Meral Aksener iz ultranacionalne stranke Iyi.

Pad popularnosti prvenstveno je posljedica ekonomske krize i loših pandemijskih uvjeta, objašnjava İbrahim Uslu. “Pekerova polemika možda neće imati izravan utjecaj na rezultate anketa. Ali, dugoročno će narušiti povjerenje u vladu”, smatra Uslu.

Politolog Baris Doster sa Sveučilišta Marmara pretpostavlja da će videozapisi neposredno utjecati na Erdoganovu vlast i moć. “Doći će do kolapsa popularnosti AKP-a. Bilo bi pravo čudo kad bi se vlada oporavila.” Jer, opozicija će ubuduće s uživanjem ​posezati za tvrdnjama Pekera, kaže Doster.

Mafija i politika: uigrani tim

Fikri Saglar, zastupnik najveće turske opozicione stranke CHP, ističe da “causa Seker” nije usamljen slučaj i da ukazuje na temeljni problem u Turskoj. “Vlada se nikada nije uspjela distancirati od mafije. Mafija se sada u potpunosti približila vladi. Pekerove videoporuke pokazuju da je vlada itekako bliska s mafijom.”

Mnogim Turcima otkrića mafijaškog kuma Pekera vraćaju uspomene na jedno mračno poglavlje u turskoj povijesti. 1990-ih se pretpostavljalo da postoji sprega između visokih državnih zvaničnika i podzemlja. Politička ubojstva ili slučajevi kada su ljudi jednostavno nestajali preko noći dovode se u vezu s kriminalnim organizacijama. No, konkretnih dokaza za to rijetko ima.

Približava li se vlada podzemlju?

Mafijaši, uglavnom iz desničarskog ekstremističkog miljea, pojavljuju se sve više u krugu visokih predstavnika vlade. U travnju 2020. godine desničar i šef ekstremističke mafije Alaattin Cakici pušten je prijevremeno na slobodu, što je rezultat zakona o amnestiji. Zbog pandemije oko 90.000 zatvorenika je ranije pušteno iz zatvora, uključujući brojne nasilnike i kriminalce, poput Cakicija. Ali na prijevremenu slobodu nisu pušteni novinari, aktivisti opozicije niti zatvorenici koji imaju zdravstvene probleme i bolesti.

Nakon puštanja na slobodu kriminalaca Cakicija uslijedio je njegov kontroverzni sastanak s političarom Devletom Bahcelijem, Erdoganovim mlađim partnerom u vladi i predsjednikom ultranacionalističkog MHP. Obojica se smatraju pristašama desničarskog ekstremističkog pokreta Sivi vukovi i zauzimaju slične pozicije.