Francuska, do završetka Olimpijskih igara, neće imenovati premijera vlade, već će nastaviti funkcionirati s vladom u odlasku koja ima tek tehničke ovlasti. Odlučio je to i objavio u prvom intervjuu nakon parlamentarnih izbora francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Tome je prethodio prijedlog lijeve koalicije – Novog narodnog fronta, koja je osvojila najveći broj mjesta u parlamentu, ali ne i većinu, da se na mjesto premijerke ustoliči Lucie Castets, mlada i još neafirmirana političarka.

Macron je taj prijedlog hladno otklonio i kazao da ‘ime nije problem’, već ‘kakvu većinu može imati u Nacionalnoj skupštini’. Pri tom je poručio “do sredine kolovoza nismo u poziciji mijenjati stvari, jer bi to stvorilo nered”.

Paraliza vlade
Naime, Olimpijske igre u Parizu, koje počinju ovoga petka (26. srpnja) i traju do 11. kolovoza, veliki su logistički i sigurnosni izazov za Francusku. Odigravaju se na 35 sportskih lokacija, a ugostit će oko 10.500 sportaša, te milijune posjetitelja i navijača.

Ishitreni prijevremeni parlamentarni izbori sada su državu doveli u pat poziciju, a moguće da će je paralizirati i na dulje vrijeme, pa čak i naredne dvije godine, koliko još traje mandat Macrona, smatraju pojedini analitičari. Jer nijedna stranka nije osvojila većinu u donjem domu parlamenta, koji je sada podijeljen u tri bloka: ljevičarske Nove narodne fronte, Macronovih centrističkih saveznika i krajnje desnog Nacionalnog skupa Marine Le Pen.

Macron, koji ima predsjednički mandat do 2027., ima konačnu riječ o tome tko će naposljetku biti imenovan premijerom. No, tom kandidatu potrebna je i dovoljna potpora zastupnika da izbjegne glasovanje o nepovjerenju.

Stoga je Macron pozvao političare s umjerene ljevice, centra i umjerene desnice da “rade zajedno” tijekom ljeta, tvrdeći da bez izravne većine niti jedan od glavnih blokova ne može provesti svoje političke platforme.

Ljevičarska koalicija, inače, već neko vrijeme pokušava predložiti novog kandidata za premijera koji bi naslijedio premijera na odlasku Gabriela Attala, ali je isključila mogućnost sklapanja dogovora s drugim političkim snagama i nema dovoljno glasova u parlamentu za formiranje većinske vlade, prenose mediji.

Nakon odbijenice, stranački čelnici u ljevičarskoj koaliciji odmah su oštro osudili Macronovu nespremnost da odmah razmotri njihovu kandidatkinju za premijera.

Kandidatkinja Lucie Castets, (37), inače, dolazi iz pariške gradske uprave gdje je 2020. imenovana savjetnicom za financije, a od 2023. radi kao gradska direktorica za financiranje i nabavu, prema Wikipediji. Ona je ujedno i suosnivačica i glasnogovornica kolektiva “Nos services publics”, udruge državnih službenika čiji je cilj jačanje francuske državne službe.

Nakon nominacije, L. Castets je rekla da su njeni politički prioriteti poništavanje Macronove mirovinske reforme, te porezna reforma kako bi se osiguralo da “svi plaćaju pravičan udio”, te poboljšanje kupovne moći povećanjem plaća i socijalnih davanja.

Kada se radi o kontroverznoj mirovinskoj reformi i njezinim izmjenama, kako izvještava Politico, na pomolu je potpuno neprirodan savez koji se stvara u parlamentu s ciljem njena ukidanja. Naime francusko krajnja desnica Nacionalno okupljanje signalizirala je da je spremna podržati krajnje lijevu Nepokorenu Francusku u njezinom pokušaju da ukine mirovinsku reformu.

“Zadivljujući čin političke suradnje, između stranaka koje se obično čak ne žele ni rukovati, mogao bi uništiti jedno od Macronovih najteže zarađenih domaćih postignuća”, piše Politico.

Neprirodan savez
Naime, NepokorenaFrancuska (France Unbowed) predstavila je prijedlog zakona za ukidanje mirovinske reforme, kojom je zakonska dob za odlazak u mirovinu podignuta s 62 na 64 godine za većinu radnika.

Mathilde Panot iz France Unbowed rekla je da je uvjerena da će prijedlog zakona biti usvojen. “Već je postojala većina u prethodnom sazivu parlamenta da se pobije odlazak u mirovinu sa 64 godine, mislim da će sada biti još veća većina”, rekla je za France Inter.

Nakon tjedana prosvjeda na ulici i oštrih rasprava u Nacionalnoj skupštini, Macronova vlada je prošle godine usvojila zakon pozivajući se na ustavnu mogućnost kojom se zaobišlo glasovanje u parlamentu, gurnuvši zemlju u političku krizu.

Macron je tvrdio da je mirovinska reforma nužna kako bi se dugoročno uravnotežila davanja u svjetlu starenja stanovništva. Stranke koje su neprijateljski nastrojene prema Macronovoj mirovinskoj reformi mnogo su jače u Nacionalnoj skupštini, što povećava izglede da bi zakon kojim se ukida reforma mogao biti usvojen, jednom kada skupština profunkcionira.