Sve lošije stanje u mađarskim javnim bolnicama u kojima počesto nedostaje i osnovnih higijenskih potrepština, poput toaletnog papira, rezultiralo je valom privatnih ulaganja u zdravstvo.
Simbol tog vala gradnja je 62 milijuna eura vrijednog medicinskog centra na obali Dunava u Budimpešti koji bi trebao biti otvoren 2018. godine. Iza projekta bolnice sa 130 kreveta i sedam operacijskih dvorana stoji ukrajinski poduzetnik Igor Jankovskij.

Kolaps u svakom pogledu

Ukrajinski ulagač smatra kako jaz između javnog i privatnog zdravstva u Mađarskoj neće tako brzo nestati. “Primjetan je dinamični tržišni rast u području privatnih zdravstvenih usluga. Ako se pokaže da model funkcionira, sljedeća meta je srednja i istočna Europa”, najavio je Jankovskij za Bloomberg. Rast tržišta potvrđuju i statistike Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD).

U posljednja dva desetljeća Mađari su udvostručili izdvajanja iz svojih džepova za privatno zdravstvo. Trenutno privatna potrošnja sudjeluje s 35 posto u ukupnom zdravstvenom proračunu što je najviši udjel u srednjoj Europi. No, dobar dio tog novca su takozvani “darovi” liječnicima i medicinskim sestrama koje daju pacijenti nadajući se zauzvrat kvalitetnijoj bolničkoj skrbi. S druge pak strane, vlada premijera Viktora Orbana sve više štedi na javnim ulaganjima u zdravstvo. Trenutno se za taj sektor izdvaja tek desetina ukupnog proračuna što je najniži udjel među 34 članice OECD-a.

Rezultat takve politike financiranja zdravstva ogleda se o gotovo potpunom kolapsu sustava, i to u svakom pogledu. Mađarske bolnice imaju najmanji broj CT uređaja i magnetnih rezonanci unutar OECD-a, pa je smrtnost od karcinoma među najvišima. K tome, posljednjih godina na tisuće liječnika i sestara otišlo je raditi u zapadnu Europu bježeći od potplaćenosti i sve lošijih radnih uvjeta.

O stanju u bolnicama dovoljno govori afera koja je izbila ove godine kada su mediji otkrili da je nedostatak ispravnih sterilizatora u državnim bolnicama rezultirao širenjem zaraznih bolesti. Premijer Orban najavio je da će sljedeće godine povećati izdvajanja za 167 milijardi forinti (531 milijun eura) kako bi se povećale plaće.

Međutim, taj će novac tek usporiti urušavanje sustava koji vapi za četiri puta većim iznosom da bi se pokrpale sve financijske rupe, ocjenjuje Eszter Sinko, stručnjakinja za zdravstvo na budimpeštanskom sveučilištu Semmelweis. Osim toga, najavljeno povećanje plaća ima i političku svrhu jer Orbana 2018. čekaju izbori, pa analitičari tumače da će tako pokušati dodatno udobrovoljiti glasače.

Uzlet ove godine

U takvim okolnostima ne čudi da se građani – navikli na besplatnu zdravstvenu zaštitu još iz komunističkih vremena – sve više odlučuju za privatno zdravstveno osiguranje u čemu sve više poduzetnika vidi svoju priliku.

“Ove godine taj će posao uzletjeti”, ocjenjuje Eszter Sinko. Na ulaganje u zdravstvo sprema se i vodeća tamošnja banka OTP, kako je dioničarima sredinom travnja najavio čelnik banke, Sandor Csanyi. Ulaganje u Mađarskoj razmatra i češko-slovačka investicijska grupacija Penta, potvrdio je za Bloomberg glasnogovornik Gabriel Toth. Penta već upravlja s 14 privatnih bolnica u Slovačkoj, a i većinski je vlasnik tvrtke EMC, najvećeg korporativnog vlasnika bolnica u Poljskoj. O potencijalu tržišta dovoljno govori podatak da je Mađarska na dnu kada se pogleda udjel privatnog zdravstva. Inače, najveći udjel u srednjoj Europi ima Češka gdje je petina bolničkih kreveta u privatnom vlasništvu.
Iskustva o poslovanju privatnih zdravstvenih ustanova u Mađarskoj iznijela je Gabriella Lantos, direktorica privatne bolnice Robert Karoly koja broji 55 kreveta. Lantos ističe kako će prihodi bolnice ove godine vjerojatno dostići 1,4 milijarde forinti (4,4 milijuna eura) što bi bilo 10 posto više nego lani. Kako bi zadovoljila rastuću potražnju, bolnica namjerava povećati kapacitet za još 15 kreveta, dodala je Lantos.