Dušan Bajatović, direktor Srbijagasa, izjavio je krajem prošlog tjedan da je postignut dogovor s ruskim energetskim divom Gazpromom o proširenju srpskog podzemnog skladišta plina Banatski dvor, te je poručio da Srbija ima dovoljno plina za predstojeću sezonu grijanja, javlja Tanjug.

"Vlada Srbije za proširenje podzemnog skladišta plina neće morati davati dodatna jamstva i novac, već će se posao realizirati kroz projektno financiranje, rekao je Bajatović, dodajući da Srbijagas ostaje Gazpromov strateški partner. U drugu fazu modernizacije podzemnog skladišta plina Banatski dvor, prema tvrdnjama iz Srbijagasa, potrebno je investirati 65 milijuna eura, bez izgradnje pratećih plinovoda. Kapacitet skladišta bi poslije proširenja trebao iznositi milijardu prostornih metara plina, proizvodnja do 10 milijuna prostornih metara plina dnevno, a utiskivanje plina sedam milijuna prostornih metara.

Novi pravci opskrbe
Bajatović je također najavio i da se razmatra mogućnost da Srbija u Mađarskoj uskladišti 100 do 200 milijuna prostornih metara plina, u slučaju da dođe do problema s transportom preko Ukrajine.Direktor Srbijagasa naveo je također i da je pokrenuto pitanje sniženja troškova transporta ruskog plina za Srbiju preko Mađarske, koji sada iznose od 44 do 47 dolara za tisuću prostornih metara, na taj način što bi se isporuka plina odvijala na srpskoj granici, a što bi značajno snizilo ukupnu cijenu plina.

Prema njegovim riječima, prosječna maloprodajna cijena plina sljedeće godine bit će za 10 posto niža od sadašnje, te će iznositi 34 dinara po prostornom metru (oko 2,1 kn). Međutim, do sniženja cijene plina doći će ako ostane jednak odnos tečaja eura i dolara. Bajatović je rekao da je Srbija već počela pregovore za nove pravce opskrbe, budući da se očekuje kako će plin dobivati sa sjevera Europe jer računa na nove količine plina iz najavljenog plinovoda Sjeverni tok 2.

Beograd bez alternative
Naime, sredinom rujna Gazprom je potpisao sporazum s europskim partnerima za gradnju plinovoda Sjeverni tok 2 koji će plin u Europsku uniju isporučivati preko Njemačke, rutom ispod Baltičkog mora. U konzorcij za njegovu gradnju, uz Gazprom koji drži 51 posto udjela, uključeni su EON, Shell, OMV i BASF sa po 10 posto i francuski Angi s devet posto. Sjeverni tok 2 treba biti izgrađen do 2019. te će imati ukupni kapacitet od 55 milijardi prostornih metara plina godišnje.

Srpski energetski stručnjaci tvrde da bi se Sjevernim tokom 2 mogao dopremati plin do Srbije, preko Njemačke, Češke, Slovačke i Mađarske. Međutim, taj bi plin bio skuplji od onog koji stiže preko Ukrajine, jer je trasa duža i Srbija bi morala svakoj zemlji plaćati tranzitne troškove. Međutim, za Srbiju koja je imala velika očekivanja od propalog ruskog plinovoda Južni tok zasad nema puno drugih alternativa. 

Europska mreža plinovoda

Plin iz Sjevernog toka 2 može u srednju Europu

Prema propisima trećeg energetskog paketa EU, vlasnik plinovoda koji idu kopnom ne može biti i vlasnik plina, ali to ne važi za podvodni dio plinovoda, te je Sjeverni tok 2 izuzet od tog pravila. U kopnenom dijelu Sjevernog toka 2 koristit će se plinovod Opal, do njemačko-češke granice i plinovod NEL, koji povezuje Sjeverni tok s mrežom plinovoda u srednjoj i zapadnoj Europi.