Luiz Inácio Lula da Silva uspio je uvjeriti više od 60 milijuna birača da je upravo on najbolji izbor za predsjednika Brazila, no sada će u to morati uvjeriti i međunarodne investitore.

Kako piše Financial Times, investitori i financijska tržišta nagađaju što ustvari mogu očekivati od izabranog predsjednika najveće južnoameričke ekonomije s obzirom da je Lula da Silva u kampanji sugerirao kako namjerava napustiti protržišni model poraženog Jaira Bolsonara i obnoviti veću ulogu države u gospodarstvu.

Ljevičar koji ide u centar
“Postoji potencijal mnoštva tenzija u onome što je Lula obećao: viša izdvajanja za socijalu te više investicije uz fiskalnu odgovornost. Investitori će morati vidjeti je li Lula predan fiskalnoj odgovornosti koliko i ostalim obećanjima”, komentirao je William Jackson, glavni ekonomist za rastuća tržišta u Capital Economicsu.

Jackson dodaje kako je Lula, veteran lijeve političke scene u Brazilu, natuknuo kako će njegov politički stil na predsjedničkoj dužnosti biti bliži centrizmu. “Međutim, u jednom trenutku morat će ponuditi (investitorima) konkretniji dokaz”, kaže Jackson.

Međunarodni financijaši za sada su oprezni. Čekaju jasnije detalje od novog predsjednika o ekonomskoj politici koju misli voditi, a prvi konkretniji pokazatelj bit će izbor ministra financija. Lula je za sada otkrio kako za to mjesto preferira osobu koja je političar, a ne tehnokrat.

Izbor bi stoga mogao pasti na njegova političkog saveznika Fernanda Haddada, bivšeg gradonačelnika São Paula ili Alexandrea Padilhu, nekadašnjeg ministra zdravstva. Da tržišta ne misle nužno kako je Lula loš izbor za gospodarstvo svjedoči činjenica da je nakon inicijalnog pada vrijednost brazilskog reala prema dolaru u ponedjeljak porasla dva posto.

Gubitke je anulirao i lokalni dionički indeks Bovespa ojačavši 1,3 posto. No, vrijednost dionica naftne kompanije Petrobras koja je u državnom vlasništvu pala je 8,5 posto zbog neizvjesnosti kako će ju nova vlada tretirati.

Podsjetimo, Petrobras je 2014. bio u središtu korupcijskog skandala zbog kojeg je upravo Lula – predsjednik Brazila između 2003. i 2010. – osuđen na 12 godina zatvora. Optužbe su kasnije poništene.

Stanje brazilskog gospodarstva koje čeka 77-godišnjeg čelnika države trenutno nije nimalo blistavo – javne financije u lošem su stanju s projiciranim javnim dugom od 89 posto BDP-a u idućoj godini, a ekonomski rast snažno usporava.

U takvim okolnostima najave veće proračunske potrošnje na investicije u infrastrukturu i socijalna izdvajanja investitorima ne djeluju obećavajuće.

Duboke rane
Druga kontroverza veže se uz Lulinu najavu da će državi vratiti veću ulogu u ekonomskom razvoju. Čelnik Radničke stranke (PT) želi veću ulogu razvojne banke BNDES, od Petrobrasa očekuje snižavanje cijena goriva, a najavio je i povećanje minimalne plaće i mirovina.

Iako upućeni izvori iz Lulina izbornog stožera tvrde kako su gospodarstvenici s kojima su razgovarali pozitivno reagirali na Luline ideje, neki se s time baš i ne slažu.

Pedro Jobim, glavni ekonomist hedge fonda Legacy Capital kaže kako te najave ne znače samo lošu ekonomsku politiku, već su to “iste politike koje su stvorile uvjete za recesiju, pravnu nesigurnost i kaos u koji je PT odvukao Brazil, ostavljajući rane koje desetljećima neće biti zaliječene”.

Ipak, dobar dio poduzetničke i financijske zajednice smatra kako Lulin pragmatični pristup može izbjeći greške koje je počinila Dilma Rousseff koja ga je naslijedila na predsjedničkoj poziciji 2011. godine.

Njezina neodgovorna fiskalna politika državni intervencionizam zaslužni su za duboku ekonomsku krizu u Brazilu. Prvi Lulin mandat ekonomski je bio obilježen globalnom jagmom za sirovinama što mu je omogućilo da socijalnim transferima milijune Brazilaca spasi od siromaštva.

Danas su stvari drugačije. Ekonomski rast u Kini, najvećem uvozniku brazilskih sirovina, znatno je usporio, a uz kamatne stope raste i rizik od globalne recesije. Središnja banke ove godine očekuje rast BDP-a od 2,8 posto, ali iduće godine od samo 0,6 posto.