Kapetan broda iz svojega elegantnog ureda promatra ovu luku na Egejskom moru i smješka se dok visoki kranovi grabe kontejnere s golemog teretnjaka, a robotička transportna vozila prevoze teret u manja plovila koja će uskoro krenuti prema Sredozemlju.
Količina prevezene robe u ovoj luci trostruko je veća nego prije dvije godine, kada je kapetan Fu Cheng Qui postavljen na čelo Uprave od strane globalnog brodarskog giganta Cosco, kojemu je vlasnik kineska vlada. Naime, prema sporazumu potpisanom 2010. godine, Cosco je grčkoj vladi isplatio 647 milijuna dolara za najam polovice pirejske luke te smjesta okrenuo poslovanje ovog nekad ustajalog javnog poduzeća i pretvorio ga su leglo produktivnosti. Drugom polovicom luke i dalje upravlja grčka vlada. A činjenica da ta polovica zaostaje za Coscovom samo dodatno naglašava duboko ukorijenjene odredbe o radu i razmjerno visoke plaće koje godinama zagušuju gospodarski rast ove zemlje. Na mnoge je načina ova "generalka" s vrha prema dnu koju Cosco provodi u Pireju upravo ono čemu Grčka u cjelini mora težiti želi li da njezino recesijom osakaćeno gospodarstvo ikada više bude konkurentno.
I dok grčka vlada razmišlja o rasprodaji kapitala u državnom vlasništvu radi otplate visokih dugovanja, možda je i u iskušenju da i ostatak pirejske luke iznajmi ili čak proda Kini. No ako je Coscov primjer reprezentativan, ono što će dobiti zauzvrat, prvenstveno naglo smanjenje cijene rada i slabija provedba odredbi o zaštiti radnih mjesta, mnogi će Grci teško prihvatiti.Kapetan Fu, pak, smatra da Grci mogu puno toga naučiti od tvrtki poput ove. "Kinezi žele zaraditi marljivim radom", kaže on. Prema njegovom stajalištu, previše Europljana još od Drugog svjetskog rata živi lagodno i u zaštićenom okružju. "Željeli su dobar život, više blagdana i manje rada", navodi on. Coscova djelatnost osigurava 1000 radnih mjesta za Grke, u usporedbi s oko 800 koliko ih ima u grčkom dijelu pristaništa. U Coscovom dijelu luke, brodarski promet tijekom prošle godine se i više nego udvostručio, te njime prolazi 1,05 milijuna kontejnera godišnje. I iako je zarada još uvijek mala (6,47 milijuna dolara na prodaju ukupne vrijednosti od 94,2 milijuna dolara ostvarenu prošle godine), tomu je tako jer ova kineska tvrtka zaradu ulaže u istu tu luku. Cosco troši preko 388 milijuna dolara na modernizaciju svojega pristaništa s ciljem ostvarenja kapaciteta od 3,7 milijuna kontejnera u sljedećoj godini, čime bi se Pirej uvrstio u deset najvećih svjetskih luka.
Grčku stranu luke kineska konkurencija primorala je da i sama potraži vlastiti put prema modernizaciji. Ipak, teretni promet i dalje čini tek trećinu poslovanja, a ostatak je usmjeren na unosniji putnički promet. Plaće lučkih radnika uz isplatu za prekovremene sate znale su dosegnuti i 181.000 dolara. Cosco plaća manje od 23.300 dolara. Na grčkoj strani luke, prema sindikalnim pravilima jednim kranom upravlja devet osoba, dok Cosco koristi četiri radnika. Od dolaska tvrtke Cosco, "konkurencija nas primorava da poduzmemo korake i pronađemo učinkovitije načine rada", kaže Stavros Hatzakos, generalni direktor Pirejske lučke Uprave koja upravlja grčkom polovicom. "Sada zaposlenici dvaput razmisle prije negoli krenu u štrajk." Oni koji su uspjeli zadržati posao morali su pristati na smanjenje plaća.Na drugoj strani ograde, kapetan Fu kaže da bi mu bilo jako drago kad bi Cosco upravljao cijelom pirejskom lukom ako je grčka vlada odluči prodati. Takva bi ekspanzija učvrstila kinesku dominaciju nad jednim od strateških brodarskih ulaza u južnu Europu i na Balkan. Međutim, taj bi potez vjerojatno naišao na snažno protivljenje grčkih sindikata i dužnosnika u lučkoj Upravi, koji oštro kritiziraju Coscov pristup radu.
Thanassis Koinis, zamjenik direktora lučke Uprave optužio je Cosco zbog korištenja posrednika pri zapošljavanju koji mu osiguravaju nekvalificirane i nesindikalne radnike koje onda on iskorištava. Babis Giakoymelos, član Uprave Sindikata lučkih radnika, tvrdi kako Cosco štedi i na zaštiti radnika. "U Europu unose radne standarde trećeg svijeta", smatra. Kapetan Fu tvrdi da Cosco na sve načine pokušava izbjeći status neželjenog gosta, da je između ostaloga zaposlio grčke tvrtke na modernizaciji pristaništa te da se pridržava grčkih zakona o radu. "Grci su se bojali da ćemo mi Kinezi doći i sve im preoteti", kaže kapetan Fu. "No mi smo lokalnim stanovnicima pokazali da im želimo pomoći u razvoju te da im ne želimo oteti radna mjesta i zaposliti Kineze." Dok Grčka s naporom pokušava restrukturirati vlastito gospodarstvo, nastavlja on, Cosco predstavlja sjajnu priliku za grčke radnike, pa i samu zemlju. "Cosco je njihova budućnost", zaključuje. "A mi ne idemo nikamo."
Liz Alderman; Dimitris Bounias pridonio izvještaju
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu