Vrijednost kredita koje su uzela slovenska kućanstva, a banke ih ne mogu naplatiti udvostručio se u zadnje četiri godine na gotovo 6 posto, a glavni su razlog porast nezaposlenosti i smanjivanje plaća, piše u ponedjeljak ljubljanski dnevni list "Dnevnik".

Postotak loših, nenaplativih kredita sredinom prošle godine iznosio je 5,7 posto, što znači da banke ne mogu naplatiti gotovo pola milijarde eura, iako su nekoć krediti građanstvu važili za jednu od najsigurnijih investicija. Do promjene i povećanja broja nenaplativih kredita dolazi zbog smanjivanja plaća i gubitka posla budući da je broj nezaposlenih od 60.000 u 2008. porasto na sadašnjih gotovo 120.000.

Banke još nisu zabrinute porastom loših plasmana građanima, jer njihovi ukupni kreditni plasmani kućanstvima iznose 8,36 milijardi eura i najveći dio obveza se redovito naplaćuje.

One koji imaju dugoročne kreditne obveze i trenutno nemaju problema s vraćanjem kredita, piše "Dnevnik", brine međutim najviše mogućnost povećanja euribora, temeljne kamatne stope na euro, jer bi se u slučaju da se ta stopa poveća na razinu na kojoj je bila prije dolaska globalne financijske krize njihovi anuiteti otplate mogli povećati za trećinu, čime bi došli u nemoguć položaj, piše Dnevnik.

Po podacima slovenske središnje banke, stupanj zaduženosti privatnih kućanstava u Sloveniji nije kritičan i znatno je manji od prosjeka u eurozoni.

Financijske obveze slovenskih kućanstava povećane su sa 29 posto BDP-a u 2009. godini na sadašnjih 34 posto BDP-a i iznose ukupno 11,8 milijardi eura. S druge strane, ukupna financijska imovina Slovenaca prema podacima središnje banke iznosi 38,6 milijardi eura, što je po glavi stanvovnika na polovici prosjeka eurozone.

Najveći dio financijske imovine, 15,4 milijarde eura, Slovenci imaju u obliku bankovnih depozita, 10,6 milijardi eura u dionicama, a ostatak u gotovini i policama osiguranja.

Inače, po podacima slovenske središnje banke, udio kredita vezanih uz švicarski franak zadnjih je godina u Sloveniji smanjen – 2008. godine kredita vezanih uz franak bilo je u ukupnoj vrijednosti 1,4 milijarde eura, a sada ih je manje od 800 milijuna eura. Od ukupno 794 milijuna eura kredita vezanih uz franak, više od 90 posto ili 743 milijuna eura odnosi se na stambene kredite.