Bavarski gradovi, gdje je stacionirana glavnina američkih vojnih snaga u Njemačkoj, izgubit će njihovim povlačenjem u Poljsku više od pola milijarde eura godišnjih prihoda. Američki predsjednik Donald Trump u srpnju je najavio povlačenje gotovo 12.000 vojnika iz njemačkih baza. Njihovo novo europsko odredište je nešto istočnije, u Poljskoj, a raspoređivanje u toj zemlji u subotu je u Varšavi bilo jedno od glavnih tema razgovora državnog tajnika Mikea Pompea s predstavnicima poljske vlade. Kako piše Financial Times, to znači da će tisuće vojnika napustiti Garnizon američke vojske Bavaria, jedno od najvećih američkih vojnih baza u inozemstvu.

Tamo je služio i Elvis

Postrojbe iz te baze razmještene su u dva bavarska grada, Vilsecku i Grafenwöhreu. Potonji grad ponosi se činjenicom da je tu vojni rok služio najpoznatiji američki vojnik – Elvis Presley. U ta dva grada gotovo svaki stanovnik na neki je način povezan s američkom vojskom. “Odrasla sam s Amerikancima – bili su praktički dio našeg kućanstva. Sada nas odlazak zabrinjava ekonomski, ali i osjećamo tugu, zbog osjećaja da jedno razdoblje završava”, kaže za britanski poslovni list Sabine Kedeker, putnička agentica čija obitelj već 14 generacija vodi hotel u Vilsecku. Kada se njezin djed vratio 1945. iz rata, pronašao je u hotelu američke vojnike koji su ga zauzeli. Prvih godina poraća odnosi lokalnih stanovnika i američkih snaga bili su zategnuti, ali su s vremenom postali sve srdačniji.

Danas su svi putokazi u Vilsecku i Grafenwöhreu dvojezični, na njemačkom i engleskom jeziku. Američke zastave posvuda vijore. Lokalno stanovništvo sada ne smeta buka helikoptera i pucnjevi s obližnjeg vježbališta, već mogućnost da sve utihne. To i ne čudi s obzirom da je prisutnost američkih vojnika u tom dijelu Bavarske stvarala ekonomsku aktivnost vrijednu 660 milijuna eura godišnje, tvrde lokalni dužnosnici. Vilsecku i Grafenwöhreu američka je baza od završetka 2. svjetskog rata donijela pravi procvat. Dok su u nekadašnjim vojarnama njemačke vojske boravili Amerikanci, ta dva grada vidljivo su narasla tijekom Hladnog rata. I tijekom američke intervencije u Afganistanu i Iraku značajni prihodi slili su se u džepove njegovih stanovnika i u gradske blagajne. No, od američke vojne prisutnosti financijski je profitirala i cijela država. Ministarstvo obrane SAD-a procjenjuje troškove stacioniranja u Njemačkoj za ovu godinu na oko 8,12 milijardi dolara. No, valja naglasiti i da je Berlin u posljednjih 10 godina platio oko milijardu eura za stacioniranje američke vojske. Dvije trećine tih troškova, to jest 648,5 milijuna eura odnosi se na mjere izgradnje infrastrukture, a 333,9 milijuna eura na takozvane posljedice obrane, u koje spadaju štete izazvane od strane američkih vojnika kao i povrat američkih investicija u bivše baze, tvrdi tamošnje ministarstvo financija. Međutim, sada stanovnici bavarskih gradova osjećaju da im ekonomska budućnost ovisi o jednom čovjeku – američkom predsjedniku. “Odjednom svi smo počeli slušati što Trump ima za reći”, ističe povjesničarka Birgit Plössner.

Ona vodi Muzej kulturne i vojne povijesti u Grafenwöhreu u kojem je jedan od izložaka i piano na kojem je Elvis Presley odsvirao koncert za svoje drugove iz postrojbe. U muzeju je i mapa koja pokazuje smještaj baze unutar grada. “Ne može se lako reći koji je dio Grafenwöhrea grad, a koji baza. Živimo isprepleteni”, ističe Plössner. Iako je u Njemačkoj smješten najveći broj američkih vojnika u Europi, povlačenje koje je naredio Trump kulminacija je višegodišnjeg trenda smanjenja vojne prisutnosti SAD-a u toj državi. Naime, u posljednjih 10 godina broj američkih vojnika u Njemačkoj je prepolovljen, na sadašnjih 38.600 ljudi. Trumpovim planom taj će broj pasti na 24.000. Osim baza u Vilsecku i Grafenwöhreu, zatvorit će se i dva zapovjedna središta u Stuttgartu, jedno za Europu, a drugo za Afriku.

Odnosi neće biti isti

Razlog za smanjenje broja vojnika Washington vidi u politici vlade u Berlinu, koja prema sudu američke administracije ne izdvaja dovoljno za obranu i previše je ovisna o Rusiji kroz projekte poput podmorskog plinovoda Sjeverni tok 2. Nijemci pak uzvraćaju kako američko povlačenje signalizira da SAD nije spreman ispuniti svoje obveze prema saveznicima u NATO-u, a to bi moglo ići na ruku Moskvi koja tako može pojačati podjele među članicama tog vojno-političkog saveza. Stanovnici bavarskih gradova gdje su smještene baze nadaju se da će pobjeda demokratskog kandidata Joea Bidena na izborima u studenom donijeti promjenu u razmišljanju Bijele kuće. No, dio njemačkih političara ističe kako američko-njemački politički odnosi više nikada neće biti na nekadašnjoj razini. Međutim, dio stanovnika Vilsecka i Grafenwöhrea nema ništa protiv američkog povlačenja, dapače. Rene Liebermann, vlasnik knjižare, smatra da se u takvim bazama američka vojska priprema za intervencije s kojima se većina Nijemaca ne slaže. “Ne sviđa mi se što rade ovdje. Igraju se rata”, kaže Liebermann. U takvom razmišljanju on nije usamljen. Nedavna anketa pokazala je da se gotovo polovica Nijemaca slaže sa smanjenjem američke vojne prisutnosti u zemlji, a svaki četvrti ispitanik priželjkuje i potpuno povlačenje Amerikanaca. Na krilima takvog razmišljanja javnog mnijenja, lokalni dužnosnici ljevičarske stranke Die Linke stvaraju planove za budućnost Vilsecka i Grafenwöhrea nakon odlaska vojske. Član te stranke Ali Zant smatra da bi golemi prostor od 390 četvornih kilometara na kojem su smještene vojarne i poligoni trebalo pretvoriti u park prirode. Njegov stranački kolega Christian Oberthür ističe kako je Hladni rat bilo opasno razdoblje. “Međutim, sada je završeno”, tvrdi Oberthür.