Uznemirena zbog krize oko Ukrajine koja zabrinjava i baltičke zemlje Litva će svoju vojnu potrošnju dovesti u sklad sa zahtjevom NATO-a od 2 posto bruto domaćeg proizvoda do 2020., s 0,8 posto BDP-a planiranih za ovu godinu.

Litavski političari iz vladajuće koalicije i oporbe će u subotu potpisati izjavu da će pojačati potrošnju na vojsku, dok zemlja obilježava 10 godišnjicu priključenja savezu, rekla je u petak vlada.

Ta mjera je uglavnom simbolična jer ova mala baltička zemlja pridonosi samo oko 0,4 posto ukupnog NATO-ovog proračuna ali se obrambeno oslanja na savez.

"U kontekstu događaja u Ukrajini, Litva shvaća da može očekivati pomoć NATO-a ukoliko je bude trebala", rekao je premijer Algirdas Butkevicius u priopćenju putem emaila.

"Ali ne možemo se samo oslanjati na savez nego sami moramo trošiti više na vojsku", rekao je dodajući kako će potrošnja biti povećana postupno tijekom sljedećih pet godina.

Litva je smanjila obrambenu potrošnju usmjeravajući se na druge prioritete posebice tijekom krize 2009. kada je bila prinuđena smanjiti mirovine kako bi izbjegla neplaćanje dugova.

Strah od Rusije, njezina bivšeg vladara, čija je Baltička flota smještena u susjednoj ruskoj enklavi Kalinjingradu, opet je promijenila prioritete.

Mada je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao kako ne vidi razloga da ide dalje od aneksije ukrajinskog Krima, ipak je kazao kako pridržava pravo zaštite rusofona i sunarodnjaka ukoliko se nađu u opasnosti.

Čak devedeset posto stanovnika litavskih gradova drži kako je opasnost od ruskog napada realna, unatoč zaštiti NATO-a, pokazalo je ovoga tjedna istraživanje javnoga mišljenja Prime consulting/Veidas.