Europska komisija zatražila je informacije od devet velikih tehnoloških platformi o njihovoj upotrebi ciljanih oglasa i generativne umjetne inteligencije ne bi li ocijenila usklađenost sa Zakonom o digitalnim uslugama.

Tako je EK zatražila, od Binga, Google Searcha, YouTubea, Facebooka, Instagrama, potom Snapchata, TikToka, i X-a, da dostave pojedinosti o svojim strategijama za rješavanje rizika povezanih s generativnom AI, posebice kada se odnosi na izbore.

Tužba civilnih udruga
EK je, usto, zatražila od Microsoftova LinkedIna da pojasni na koji način poštuje zabranu neusmjeravanja oglasa temeljenih na osjetljivim osobnim podacima. Istraga Komisije o LinkedInu dijelom je rezultat toga što su organizacije civilnog društva, poput EDRi-ja, Global Witnessa i drugih podnijele žalbu Komisiji još 26. veljače. Organizacije su izrazile zabrinutost zbog mogućeg LinkedInova kršenja ograničenja ciljanja oglasa navedenih u DSA-u, piše Euractiv.

DSA “sada radi punom parom”, pohvalio se Thierry Breton, povjerenik za unutarnje tržište na X-u (prije znanom kao Twitter).

Zakon o digitalnim uslugama, koji je stupio na snagu 17. veljače, nalaže posebne mjere moderiranja sadržaja za platforme s više od 10 posto stanovništva EU kao mjesečnih korisnika, što je oko 45 milijuna ljudi. Smatra se da te platforme predstavljaju sistemski rizik za društvo, pa se moraju pridržavati protokola za moderiranje sadržaja, uključujući obveze transparentnosti i upravljanja rizikom.

Izvršno tijelo EU-a prošle je godine objavilo popis takvih vrlo velikih internetskih platformi i vrlo velikih tražilicai, a LinkedIn koji je označen velikim, tako mora osigurati da korisnici mogu lako uočiti pojedinosti o oglasima i zabraniti korištenje osobnih podataka, kao što su seksualna orijentacija, politička uvjerenja ili rasa, u svrhu ciljanog oglašavanja.

Integritet izbora
Komisija od ostalih osam platformi i tražilica traži detaljne informacije i procjene rizika te mjere koje poduzimaju kako bi spriječili da uz generativnu umjetnu inteligenciju utječu na izborne procese, širenje ilegalnog sadržaja, temeljna prava, rodno uvjetovano nasilje, zaštitu maloljetnika, mentalnu dobrobit, zaštitu osobnih podataka, zaštitu potrošača i intelektualno vlasništvo. Upiti se odnose i na širenje i stvaranje generativnog AI sadržaja. Generativna umjetna inteligencija je istaknuta kao rizik u nacrtu smjernica Komisije o integritetu izbornog procesa.

Predstavnik Komisije kazao je na brifingu za novinare da je Microsoftovo obećanje da će se boriti protiv lažne i manipulativne upotrebe umjetne inteligencije na izborima 2024., najavljeno na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, “dobrodošlo, ali da Europa ima privilegiju imati tzv Toolbox odnosno alate ili nova pravila, posebice s DSA-om, koja može u potpunosti koristiti kako bi osigurala integritet izbora”.

Zahtjev za informacijama je tek istražna mjera i ne prejudicira ishod. Ali mogu se izreći novčane kazne za davanje netočnih, nepotpunih ili obmanjujućih informacija kao odgovor na takve zahtjeve.

Tvrtke imaju vremena do 5. travnja dostaviti podatke o tome kako bi generativna umjetna inteligencija mogla utjecati na izborne procese. Odgovori na ostala pitanja mogu se dostaviti do 26. travnja. Zasebno, Komisija je pokrenula službenu istragu o tome je li stranica za internetsku trgovinu AliExpress, koja je u vlasništvu kineskog tehnološkog diva Alibabe, prekršila DSA, uključujući upotrebu algoritama za preporuke, te promociju lažnih proizvoda poput lažnih lijekova i dostupnost pornografije maloljetnicima.