Iako je počinila niz grešaka koji su ozbiljno narušili vjerodostojnost kompanije, stručnjaci smatraju da se to ipak neće u budućnosti negativno odraziti na temeljno poslovanje AstraZenece, a to su lijekovi protiv karcinoma.

Nakon povezivanja sa sveučilištem Oxford, anglo-švedski farmaceut uspio je razviti cjepivo protiv bolesti COVID-19 nakon svega devet mjeseci.

Niz grešaka

Bilo je to veliko dostignuće za kompaniju koja do tada nije imala velikog iskustva u poslovanju s cjepivima. No, niz problema koji su uslijedili posljednjih nekoliko mjeseci potamnili su imidž AstraZenece kao jednog od heroja borbe protiv koronavirusa.

Kako piše CNN, neuspjeh kompanije u isporuci dogovorenih milijuna doza Europskoj uniji doveli su do odluke Bruxellesa o uvođenju izvoznih restrikcija koje su već spriječile najmanje jednu isporuku cjepiva Australiji. “Učinili su jednu pogrešku za drugom”, smatra Jeffrey Lazarus, direktor istraživanja zdravstvenih sustava na Institutu za globalno zdravlje u Barceloni. U COVID-krizu AstraZeneca ušla je s malo iskustava u razvoju cjepiva.

Naime, najveći udjel u lanjskih 26,6 milijardi dolara prihoda zauzimali su lijekovi protiv karcinoma, poput Tagrissa koji se koristi u liječenju karcinoma pluća. No, dolaskom pandemije kompanija odlučuje ući u utrku u razvoju cjepiva.

“Mislim da oni nikada nisu imali namjeru postati proizvođač cjepiva. Razlog zašto su ušli u to želja je da se pomogne čovječanstvu i pobijedi COVID-19”, ocjenjuje Andrew Berens, analitičar farmaceutskog sektora u banci SVB Leerink. Napori kompanije vrlo su se brzo isplatili. Krajem prosinca njezino je cjepivo odobreno za korištenje u Velikoj Britaniji, a već mjesec dana poslije u Europskoj uniji.

S obzirom da je bilo jeftinije i daleko jednostavnije za prijevoz i skladištenje od konkurentskih cjepiva Pfizera/BioNTecha i Moderne, AstraZenecino cjepivo Svjetska zdravstvena organizacija smatra idealnim rješenjem za procjepljivanje siromašnijih država.

Dodatne bodove za imidž kompanija je dobila zbog odluke da cjepivo plasira na neproftinoj osnovi dok traje pandemija te partnerstvom s indijskim institutom za serume koji će proizvesti više od milijardu doza za siromašnije države. Kroz inicijativu COVAX kompanija je plasirala 30 milijuna doza u 58 država. Međutim, ubrzo su se počeli pojavljivati problemi.

Prvo su postali sporni rezultati kliničkih ispitivanja vezani za učinkovitost. Potom je dovedena u pitanje učinkovitost cjepiva na populaciji starijoj od 65 godina. Europske je države potom razbjesnilo što Velika Britanija ima prioritet u dostavi AstraZenecinog cjepiva.

Tenzije su dosegle vrhunac prije 10-ak dana kada je u Italiji otkriveno skrovište sa 30 milijuna doza. Kompanija je pojasnila kako se radi o cjepivu koje je proizvedeno izvan Europske unije, a u Italiju je dopremljeno kako bi ga se pakiralo u ampule i distribuiralo u EU i siromašnijim državama.

No, potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis istaknuo je kako je ne može komentirati porijeklo i potencijalno korištenje cjepiva otkrivenog u Italiji, no da je AstraZeneca “vrlo daleko od svojih ugovornih obveza”.

Ipak, za imidž kompanije najgori je bio slučaj stvaranja krvnih ugrušaka zbog čega je niz europskih država na neko vrijeme suspendirao cijepljenje tim cjepivom.

Prashant Yadav, stručnjak za medicinske lance dobave i suradnik Centra za globalni razvoj ističe kako je AstraZeneca pokazala da njezini kapaciteti nisu dovoljni za globalnu isporuku i proizvodnju.

Naime, u proizvodnji cjepiva kompanija ima 20 partnera u 15 država te više od desetak regionalnih lanaca dobave.

Dijelom nisu krivi

Jeffrey Lazarus smatra kako kompanija nije kriva za dio problema, poput slučajeva stvaranja krvnih ugrušaka. Međutim, ostali problemi, poput slanja zastarjelih podataka o kliničkim ispitivanjima tijekom procesa odobrenja u SAD-u – zbog čega je snižena učinkovitost sa 79 na 76 posto – nesumnjivo su se negativno odrazili na reputaciju kompanije.

Posebno u usporedbi s konkurentima čija cjepiva ni izbliza ne privlače toliko negativnog publiciteta. Ronn Torossian, izvršni direktor tvrtke za odnose s javnošću 5W smatra kako su problemi AstraZenece došli u vrijeme kada je nepovjerenje javnosti u institucije te učinkovitost i sigurnost cjepiva ionako na visokim razinama.

“Javnost je ionako skeptična. Mislim da će AstraZeneci biti vrlo teško riješiti te probleme u tom kontekstu”, ističe Torossian. Andrew Berens iz SVB Leerinka smatra kako će kompanija uspjeti anulirati probleme s cjepivom u svom budućem poslovanju, posebice zbog činjenice da cjepiva nisu glavni izvor njezinih prihoda.

To pokazuje i kretanje cijene dionice. Vrijednost AstraZenece tijerkom 2021. pala je svega 2 posto, ali gubitak vrijednosti ove godine bilježi i Pfizer. No, Berens nije siguran da bi se AstraZeneca opet odlučila ući u priču s cjepivom, kada bi mogla vratiti vrijeme.