U Srbiju dolaze dugo najavljivane dvije velike trgovačke kuće, njemački Lidl i švedska Ikea. To je najavio Rasim Ljajić, ministar za unutarnju i vanjsku trgovinu, upozorivši na taj način postojeće trgovačke lance, prije svega Delhaizeov Maxi, Mercator i Agrokorovu Ideu kako će dobiti konkurenciju na maloprodajnom tržištu, a s ciljem da, kada od 1. siječnja budu ukinute marže na glavne živežne namirnice ne podižu cijene.

Najavljivanje dolaska Lidla i Ikee staro je više od dvije godine, ali obje tvrtke nailazile su na dvostruke zapreke. Jednu je predstavljalo ucjenjivanje od strane nadležnih vladinih ministarstava, a druga od monopolista na maloprodajnom tržištu, pri čemu je Miroslav Mišković, preko uhodanih kanala, štitio interese Maxi lanca dok se on nalazio u vlasništvu njegova Delta holdinga. Okolnosti su se sada izmjenile na oba „polja“. Od srpnja djeluje nova vlada, a Mišković je prodao Maxi belgijskom Delhaizeu, tako su spomenute zapreke otklonjene. Lidl je već počeo s kupovinom lokacija u 15-ak gradova u kojima će podignuti prve prodajne objekte, a uskoro se očekuje i da Ikea odabere parcelu za gradnju robne kuće.

Prema kazivanju Ljajića  Lidl će u razdoblju od dvije godine izgraditi 15 prodajnih objekata ukupne površine dvije tisuće četvornih metara, dok bi Ikea to uradila do konca 2013. godine, uz obećanje da novim trgovcima neće stajati na putu birokratske zapreke.

Zbog višegodišnjeg monopolističkih prilika na maloprodajnom tržištu najviše su ispaštali potrošači, jer su trgovački lanci zaračunavali visoke marže pri čemu je prednjačio Maxi u kojemu su one iznosile i više od 30 posto. Nakon što je moć Miškovića oslabila, kao i njegov izlazak iz trgovačkih poslova, vlada je uvela ograničenje marže na temeljne živežne namirnice na maksimalnih 10 posto. Trgovci su reagirali tako što su za istu cijenu prodavali manju robu u manjoj ambalaži.

To je bio razlog da Nacionalni odbor za zaštitu potrošača pokaže „žuti karton“ trgovcima pozivom potrošača na trodnevni bojkot najvećih trgovačkih lanaca. Taj potez nije dobio odgovarajuću potporu u medijima, jer oni, velikim dijelom, ovise o reklama što ih dobijaju od trgovačkih kuća. Ipak, odziv nije bio bezazlen najviše zahvaljujući animiranju potrošača preko Facebooka.

I bez bojkota trgovački lanci su se našli u teškoj situaciji, jer je kupovna moć stanovništva smanjena što se odrazilo na pad prometa od 16 posto. Postojeća vlada odlučila je ukinuti ogranišenje marže, jer je to bila kratkotrajna mjera, koja nije polučila očekivanu učinkovitost obzirom da je infalacija narasla na 13 posto. Sada središnja banka, tečajem precjenjuje vrijednost dinara, kako bi zaustavila rast inflacije, ali ni ta mjera ne polučuje učinkovitost, jer kada euro skoči cijene se povećaju, a kada pada cijene ostaju na istoj razini.

Članice domaćeg trgovačkoglanca (DTL) dogovorili su se da od 1. siječnja povećaju marže s 10 na 15 posto, što će biti novi vjetar u leđa inflaciji, po kojoj je Srbija vodeća u Europi. U sastavu DTL, osnovanog 2010. godine posluje 400 maloprodajnih objekata.

Trgovci su zahtjev za ukidanje uredbe o ograničenju marži zatražili kako bi preživjeli. Većina lanaca posluje s gubitkom, ali ne kane otići iz Srbije, jer računaju da će jednog dana prilike na tržištu biti povoljnije. To je potvrdila i Atlantic grupa, koja na srpskom tržištu plasira konditorske proizvode, kavu, mineralnu vodu i napitak multivitu. I Podravka je nastavila s izvozom robe u Srbiju, iako posluje gotovo bez dobiti.

Agrokorova Idea nastoji iznajmljivanjem prodajnog prostora u vlastitim najvećim prodajnim objektima (Tehnomaniji i DM) donekle pokriti troškove, kako bi se ublažili minusi u prodaji. Trgovačkim kućama bit će još teže kada 31. ožujka počne primjena zakona o uvođenju naplate potraživanja u roku od 60 dana, a one spadaju među dužnicima koji najviše kasne u plaćanju robe dobavljačima.