SAD se preusmjerio s liberalizacije trgovine na ulaganja u domaću proizvodnju i na suradnju sa “zemljama-istomišljenicama”, izjavila je predstavnica SAD-a za trgovinu Katherine Tai, braneći odluku Bidenove administracije da ne slijedi tradicionalne sporazume o slobodnoj trgovini tvrdeći da je ublažavanje necarinskih prepreka bolje za radnike, opskrbne lance i sposobnost SAD-a da se natječu s Kinom, prenosi Reuters.

Tradicionalni pristup koji se bazira na smanjenju carina više ne funkcionira u visoko konkurentnom globalnom gospodarstvu 21. stoljeća, izjavila je Tai u govoru na pravnom fakultetu Američkog sveučilišta u Washingtonu. “Pišemo novu priču o trgovini, onu koja nas čini otpornijima, naše gospodarstvo održivijim, a naše rezultate inkluzivnijima”, rekla je.

Ekonomski merkantilizam
Trgovina mora raditi ruku pod ruku s industrijskom politikom, kazala je, a SAD je koristi za ulaganja u infrastrukturu, poluvodiče i tehnologiju čiste energije.

Poticaji rezultiraju dobro plaćenim poslovima, uključujući i one bez fakultetske diplome, naglasila je Tai. Dosadašnji trgovinski sporazumi bili su usmjereni na “agresivnu liberalizaciju i ukidanje carina” pa su SAD i druge zemlje u opskrbi ključnim sirovinama postali previše ovisni o Kini.

Pekingu su pak omogućili da koristi netržišne prakse pod dirigentskom palicom države kako bi Kina dominirala ključnim svjetskim sektorima, naglasila je u govoru. Administracija predsjednika Joea Bidena mora na kineski “ekonomski merkatilizam” odgovoriti strateškim ulaganjima kod kuće kako bi SAD bio bolji u natjecanju i mora “ojačati suradnju sa zemljama istomišljenicama kako bismo stvorili pravedniju i održiviju budućnost za naše ljude”.

Takav je pristup, kaže, temelj trgovinskih angažmana poput Indo-pacifičkog ekonomskog okvira (IPEF) i Vijeća za trgovinu i tehnologiju SAD-EU. Nova američka politika neće se usredotočiti na carine, već na regulatorna i pitanja zaštite okoliša, sigurnosti hrane, rada i digitalnog gospodarstva koja su se pokazala velikim preprekama trgovini, objasnila je Tai.

Pregovori Ureda trgovačkog predstavnika (USTR), bazirani na novom pristupu, omogućuju izvoz američke riže, pšenice, kukuruza, školjkaša i govedine u Europsku uniju, izvoz svinjetine i pekana u Indiju, te izvoz govedine i etanola u Japan.

Njezine primjedbe dolaze usred sve glasnijih poziva američkih poslovnih i poljoprivrednih trgovačkih grupa da Kongres odobri novo “ubrzano” pregovaračko ovlaštenje za USTR da slijedi tradicionalne sporazume o slobodnoj trgovini.

Kritike Republikanaca
Te skupine tvrde da SAD zaostaje za rastućom mrežom sporazuma o slobodnoj trgovini koje su posljednjih godina sklopile Kina i Europska unija, stavljajući američke poljoprivrednike i prehrambene tvrtke u nepovoljan položaj u odnosu na mnoge strane konkurente na ključnim tržištima. Tijekom saslušanja prošlog mjeseca, Republikanci u Senatu i Zastupničkom domu zasuli su Tai pritužbama o nedostatku novih trgovinskih sporazuma za smanjenje carina.

Američki poljoprivredni izvoz dosegnuo je u prošloj godini 202 milijarde dolara, što Tai djelimice pripisuje naporima svog ureda, iako je na poskupljenje robe utjecao i ruski rat u Ukrajini.

Potrebu za napuštanjem tradicionalnog stava koji cilja na liberalizaciju trgovine bilo je teško objasniti, ali mnogi su se nakon pandemije Covida 19 složili da nabavni lanci moraju biti otporniji i da treba smanjiti ovisnost o Kini, istaknula je američka ministrica. “Približavamo se konsenzusu da stvari treba raditi drugačije”, ustvrdila je.