Slijedeći praksu zemalja Europske unije Hrvatska je od 1. siječnja 2013. i formalno liberlaizirala poštansko tržište. Za razliku od drugih članica EU, liberalizacija u Hrvatskoj nastupila je i prije ulaska u Uniju, a Direktivu o poštanskim uslugama zajedno s Hrvatskom počelo je primjenjivati još 11 europskih zemalja.

Postupna liberalizacija tržišta u Hrvatskoj počela je još 2003., potvrđena je Vladinom Strategijom razvoja tržišta poštanskih usluga iz 2008. da bi se novim Zakonom o poštanskim uslugama 2013. u potpunosti implementirala treća poštanska Direktiva EU kojom je i službeno postignuto ukidanje isključivog prava na obavljanje rezerviranih univerzalnih poštanskih usluga, odnosno pravo monopola na obavljanje rezerviranih univerzalnih poštanskih usluga.Vlada je tako dala priliku i drugima da obavljaju tu djelatnost, a njihova je zakonska obveza da pet dana u tjednu, na većini teritorija u Hrvatskoj, obavlja 95 posto poštanskih usluga. Novim zakonom prava i obveze obavljanja univerzalnih usluga daju se Hrvatskoj pošti (HP) na 15 godina, a Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) će, kao regulacijska agencija, svakih pet godina preispitivati stanje te usluge.

Međutim, iako je u siječnju i službeno propisana, u Hrvatskoj je liberaliziacija tržišta pisama i manjih pošiljki (težine do 50 grama) nastupila i prije njezine formalne primjene. Kako upozoravaju u HP, i prije liberalizacije, od 100 posto tržištnog udjela, na rezerviranom tržištu imala 66 posto, a konkurencija – koja je trebala imati nula posto, držala je 34 posto udjela. Zbog toga su, kažu u HP, od 2008. do 2013. godine izgubili gotovo 800 milijuna kuna. A liberalizacija tržišta zakonski je posljednjih je godina provedena u većini europskih zemalja. Prva koja je uvela liberalizaciju bila je Švedska, i to još prije 20 godina. Udio nacionalnog operatora tamo je i među nižima u Europi, a kreće se oko 89 posto. Iako to može zvučati puno, brojke pokazuju kako niti u jednoj zemlji EU alternativni davatelj ovih usluga nema više od 13 posto tržišnog udjela.

U Velikoj Britaniji je, primjerice, unatoč tome što je liberalizaija uvedena još 2006. udio konkurencije nacionalnom operatoru tek 0,1 posto, što znači da je nacionalna pošta još uvijek zapravo jedina na tržištu. Slično je i u Sloveniji, gdje je, unatoč liberalizaciji koja je nastupila 2011. konkurencija prisutna tek s 0,4 posto. U Grčkoj je to tek jedan posto, Austriji dva, Portugalu tri, a u Bugarskoj četiri posto. S najvećim postotkom konkurencije u poštanskim uslugama prednjače Nizozemska (12,8 posto), Španjolska (12 posto) te Poljska i Njemačka.

Zelena knjiga

Temelji razvoja jedinstvenog tržišta

Proces liberalizacije tržišta poštanskih usluga u Europskoj uniji započet je 1991. godine i utemljen je Zelenom knjigom o razvoju jedinstvenog tržišta poštanskih usluga, kao preteče stvaranja jedinstvenog europskog tržišta. Cilj Zelene knjige bio je ukinutidanje nacionalnih monopola te otvaranje natječaja kako bi poštanske usluge postale jeftinije, brže, učinkovitije i inovativnije. Uz to trebalo je uskladiti norme diljem država članica EU i poboljšati kvalitete prekogranične usluge. Sve je to temeljeno na europskom pravu na transport u tadašnjih 12 članica EU.