Leteći automobili, oblik prijevoza koji smo nekada gledali samo u znanstveno-fantastičnim filmovima, poput “Blade Runnera” Ridleyja Scotta ili u “Petom elementu” Luca Bessona, sve su bliže komercijalnom korištenju.

Štoviše, analitičari smatraju da se radi o idućoj velikoj stvari u tehnološkom sektoru koja će obilježiti iduće desetljeće. Stoga ne čudi da su startupi koji obećavaju pretočiti u stvarnost koncepte “urbane zračne mobilnosti” prošle godine privukli dvostruko više ulaganja.

Proces se mora slijediti
Kako prenosi Financial Times, prošloga je tjedna američki proizvođač zrakoplova Boeing objavio kako će uložiti dodatnih 450 milijuna dolara u tvrtku Wisk, joint-venture koja razvija leteće taksije.

Wisk okuplja još dva proizvođača zrakoplova, europski Airbus i brazilski Embraer. Time je dodatno zaoštrena utrka u razvoju takvog oblika prijevoza koji bi do 2040. mogao tržišno vrijediti vrtoglavih 1,5 bilijuna dolara godišnje, kako procjenjuje američka banka Morgan Stanley.

Samo tijekom 2021. investitori širom svijeta ubrizgali su više od 7 milijardi dolara u tvrtke koje se bave razvojem urbane zračne mobilnosti, izvijestio je McKinsey. Većina tog novca došla je putem američkih dioničkih tržišta kroz posebne tvrtke namijenjene za ulaganja u startupe.

Dvije trećine tog novca otišlo je u tvrtke koje razvijaju letjelice na električni pogon s mogućnošću vertikalnog polijetanja i slijetanja (eVTOL).

Investitori koji stoje iz tvrtki kao što je Joby Aviation, Archer Aviation, Lilium i Vertical Aerospace očekuju da bi se zračni taksiji mogli postati operativni između 2023. i 2025. godine.

Nekoliko njih, poput Jobyja, već provode testne letne programe. Međutim, mnoštvo je još izazova pred ovim sektorom, poput certifikacije regulatora zračne plovidbe, razvoja zemaljske infrastrukture te – možda i najvažnije – prihvaćanja među budućim korisnicima.

“Kada nešto brzo razvijate, sigurnost nije u prvom planu, ali to ne vrijedi u zrakoplovstvu”, ističe za FT Marc Ausman, veteran zrakoplovstva i izvršni direktor tvrtke Airflow.aero koja razvija električni zrakoplov za srednje udaljenosti.

“Ne možete se samo pojaviti, donijeti disrupciju u industriju i kasnije se ispričavati regulatorima. Morate slijediti proces”, dodaje Ausman.

Golemi priljev novca donio je “nezamislivu količinu pozornosti” prema ovom sektoru, kaže Gary Gysin, prvi čovjek Wiska.

“To je potpuno novo tržište, potpuno nova tehnologija, nitko još nije dobio sve dozvole. Stvari će se promijeniti, bit će svega nekoliko tvrtki koje će preživjeti na ovome putu i tržištu ponuditi siguran proizvod”, smatra Gysin.

Zagovornici ove tehnologije vjeruju kako se radi o izvornoj promjeni u zrakoplovstvu i općenito prijevozu koji bi mogao pomoći u rješavanju problema gradskih prometnih gužvi. LEK Consulting procjenjuje da bi industrija “napredne zračne mobilnosti” do 2040. mogla imati i do polovicu udjela u taksi i dijeljenim vožnjama na relacijama dužima od 15 kilometara.

“Ona može riješiti probleme gradovima, regulatorima, vladama i učiniti mnogo za okoliš”, prognozira Lukasz Gadowski, šef investicijske tvrtke Team Global specijalizirane za ulaganja u tehnološki sektor.

Marc Lore, poduzetnik koji je prodao svoj startup Jet.com trgovačkom divu Walmartu za 3 milijarde dolara, uložio je pravo malo bogatstvo u Archer.

On se protivi stavu da će dobivanje svih potrebnih dozvola biti nemoguća misija u idućih nekoliko godina s obzirom da su dio eVTOL letjelica u suštini – električni helikopteri.

“Već postoji regulativa koja dopušta helikopterima da lete od jednog heliodroma do drugog. A jedan oblik razmišljanja o eVTOL letjelicama jest omogućavanje pristupa šireg broja ljudi helikopterima – ali sigurnijih, jeftinijih, ekološki prihvatljivijih i manje bučnih”, pojašnjava Lore.

Na koga se kladiti?
Analitičari se slažu da je zračni prijevoz na rubu najveće revolucije od uvođenja mlaznih zrakoplova krajem 1940-ih godina. Napredak tehnologije baterija i materijala obećava čišći, održiviji let, od malih električnih zračnih taksija do putničkih zrakoplova pokretanih vodikom.

No, na koga se treba kladiti, još je prerano za reći. Većina kompanija koje razvijaju eVTOL letjelice bavi se time barem cijelo desetljeće. Do sada postoji više od 600 različitih dizajna takvih letjelica. Dok se dio fokusira na letjelice slične helikopterima, drugi razvijaju letjelice s fiksnim krilima. Razlike postoje i u segmentu koje te tvrtke žele ciljati.

Dio se fokusira na letjelice za kratke udaljenosti, dok su drugi usmjereni na regionalni prijevoz. Europska agencija za sigurnost zračnog prometa ranije je objavila kako bi prve dozvole takvim letjelicama mogla dati između 2024. i 2025. godine.

U tom bi slučaju kompanije mogle početi ostvarivati prve prihode oko polovice ovog desetljeća, procjenjuju analitičari Roland Bergera.

Nakon lanjske euforije među investitorima, čelni ljudi startupa koji razvijaju eVTOL letjelica svjesni su kako sada moraju dokazati da svoje vizije mogu pretočiti u stvarnost.