Latvija, već neko vrijeme vodeća zemlja EU-a u smislu gospodarskog rasta, u srijedu je postala osamnaesta članica eurozone, što se pripisuje odvažnim reformama latvijske vlade iako veći dio stanovnika smatra da su reforme postignute na uštrb njihovih plaća i radnih mjesta.

Latvija, mala baltička zemlja u kojoj živi nešto više od dva milijuna ljudi, godine 2009. je bila suočena s recesijom, a vlada je potom uvela stroge mjere štednje koje su uključile kresanje plaća, proračuna i velika otpuštanja u državnom sektoru.

Latvija je zemlja koja je bila najjače pogođena krizom od svih europskih zemalja u razdoblju 2008.-2010. kada je BDP pao čak 25 posto.

No, već u 2011. i 2012. je ostvaren rast od preko pet posto čime se pokazala kao najbrže rastuća ekonomija u Europskoj uniji. U trećem tromjesečju ove godine rast je procijenjen na 3,9 posto u odnosu na treće tromjesečje prošle godine, a Latviju je za samo 0,2 postotna boda kao najbrže rastuće gospodarstvo prestigla Rumunjska (4,1 posto).

Deset godina nakon ulaska u Europsku uniju i dvadeset i dvije godine nakon uvođenja latsa, nacionalne valute na koju su građani itekako ponosni, Latvija je uvela euro. Za ulazak u eurozonu, Latvija je morala ispuniti kriterije iz Maastrichta – među ostalim proračunski deficit, javni dug i inflaciju – a podaci pokazuju da je u tome bila iznimno dobra.

Iz konvergencijskog izvješća objavljenog u lipnju, kojim je Europska komisija potvrdila da je Latvija spremna usvojiti euro 1. siječnja 2014., vidi se da je ta zemlja postigla visok stupanj održive ekonomske konvergencije s eurozonom.

Po izvješću, inflacija u Latviji u 12 mjeseci prije toga bila je 1,3 posto, znatno ispod izračunate referentne vrijednosti od 2,7 posto. Proračunski deficit, koji je 2010. godine bio 8,1 posto BDP-a, 2012. je pao na 1,2 posto, što je znatno niže od praga od 3 posto. Javni dug krajem 2012. iznosio je 40,7 posto što je ispod gornje granice maastrichtskih kriterija od 60 posto.

Latvijska valuta lats sudjeluje u tzv. ERM II mehanizmu od svibnja 2005. Ulaskom u taj mehanizam Latvija se obvezala da neće dopustiti fluktuacije valute veće od raspona od +/- 1 posto. Dugoročne su kamatne stope u tzv. referentnoj godini iznosile 3,8 posto, ponovno ispod praga.

Iako je zbog svega toga u srpnju dobila zeleno svjetlo za ulazak u eurozonu, ispitivanja javnog mnijenja uporno pokazuju da se tome veseli tek manjina Latvijaca.

Prošli mjesec objavljeni su rezultati ispitivanja javnosti po kojima prelazak na euro podupire samo 20 posto građana, dok je potpora u rujnu bila 24 posto. Po vodećoj tvrtki za ispitivanje javnog mišljenja SKDS-u, uvođenju eura protivi se 58 posto građana, u odnosu na 52 posto iz rujna. Udio onih koji kažu da su neutralni ili neodlučni iznosi 22 posto.

Premda je nakon rezultata ankete u rujnu premijer Valdis Dombrovskis, koji trenutno vodi tehničku vladu jer je dao ostavku zbog tragedije s urušavanjem supermarketa Maxima, izražavao uvjerenost da će se potpora povećavati s približavanjem datuma ulaska u eurozonu, to se očito nije dogodilo i Latvijci i dalje nisu oduševljeni dolaskom eura.

"Očekivao sam da će potpora polako rasti kako ljudi budu počeli prihvaćati dolazak eura kao neupitnu činjenicu, ali naše istraživanje je pokazalo da se to ne događa", rekao je u studenom nakon objave rezultata istraživanja šef SKDS-a Arnis Kaktins.

Velika većina Latvijaca žali za nacionalnom valutom latsom koja je bila relativno kratkog vijeka. Lats je uveden 1991. nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Dok dio analitičara tvrdi da latvijski slučaj pokazuje da se odlučne i hrabre reforme isplate, građani smatraju da priča o uspjehu ima i svoju drugu stranu. Obični ljudi smatraju da je rast postignut na uštrb njihovih plaća i radnih mjesta, a da se optimistični podaci o padu nezaposlenosti mogu zahvaliti ponajprije odlasku ljudi u inozemstvo. Ljudi se boje i viših cijena kada se usvoji euro.

Ipak, analitičari kažu da izostanak većih štrajkova ili prosvjeda pokazuje da su građani, možda nevoljko, ali ipak svjesni situacije, prihvatili da su reformu nužne.

Kako bi odagnali strahove građana vezane uz porast cijena u tijeku razdoblja prebacivanja na euro, u Latviji je u srpnju ove godine pokrenuta kampanja Fair Euro Introducer koja je pozvala trgovce da se obvežu da neće pokušati izvući osobnu korist pri zamjeni valute, da će poštivati pravila konverzije te dati potrebnu pomoć klijentima.

U vladi tvrde da će ulazak zemlje u prezaduženu eurozonu pomoći baltičkom gospodarstvu jer će se time olakšati trgovinska razmjena i potaknuti povjerenje ulagača.

Susjedna Estonija uvela je jedinstvenu europsku valutu u siječnju 2011., dok se Litva to priprema učiniti 2015. godine. Od novih članica EU-a Latvija je šesta zemlja (iza Slovenije, Malte, Cipra, Slovačke i Estonije) koja je dobila službeno zeleno svjetlo za ulazak u eurozonu.