Europska unija je složena politička i ekonomska zajednica 27 država članica, a Europski parlament (EP)je jedino izravno predstavničko tijelo građana Unije. I EP je kompleksan kao i čitava EU – ima dva sjedišta, u Bruxellesu i Strasbourgu, nakon smanjenja uslijed Brexita ima 705 zastupnika, a kako sami ističu, ima najveći demokratski legitimitet u svijetu jer ga je biralo 375 milijuna glasača.

Parlament je važan jer bez njegove potvrde nema imenovanja Europske komisije, proglašenja strategija, a niti izdašnog budžeta za EU fondove.

Kako zapravo funkcionira EP, u kojem je i 12 hrvatskih zastupnika, te posebno kako taj glomazni sustav funkcionira u korona krizi gdje svaka zemlja članica Unije ima vlastite epidemiološke mjere, objašnjava Jaume Duch Guillot, generalni direktor komunikacija i glasnogovornik Europskoga parlamenta, a povod za sam intervju je bio njegov nedavni nastup Communicating Europe 2021 na Danima komunikacija.

Komunikacije s javnošću u složenom i velikom sustavu kakav je Europski parlament (EP) su vjerojatno složene i u redovnim okolnostima, a teško je zamisliti kako je to bilo u korona krizi. Možete nam predstaviti kako ste se snašli u koroni i što se sve moralo promijeniti?

Ključno je, kao što je to bilo u našem slučaju, imati robustan plan upravljanja krizama i kontinuitetom poslovanja kako bismo poboljšali otpornost i olakšali dramatičnu prilagodbu aktivnosti, kakvu smo doživjeli u ožujku. Održavali smo dobru razinu aktivnosti i nastavili s radom tijekom cijelog tog razdoblja. Iznimno me se dojmila razina posvećenosti našeg osoblja u održavanju potrebne razine aktivnosti u ovim okolnostima.

Demokracija se ne može staviti na čekanje, kao što je rekao predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli. Aktivnosti Europskog parlamenta reducirane su na početku zdravstvene krize, ali u svakom su trenutku nastavile osiguravati provođenje zakonodavstvenih, nadzornih i proračunskih poslova. Sada smo se vratili na ‘normalnu’ razinu, s visokom aktivnošću i u odborima i na plenarnim sjednicama.

Na početku smo svoje napore više ili manje usmjerili isključivo na samu pandemiju i, preciznije, na to što EU i EP rade po pitanju pandemije te što bi građani trebali učiniti kako bi se zaštitili od virusa. Nakon ranog razdoblja pandemije konkretne su akcije neposredno prije ljeta kulminirale političkim sporazumom o takozvanom Planu oporavka, financijskom odgovoru bez presedana na kontinentalnoj razini na krizu. Prilagodili smo svoju komunikaciju i informiranje te nastavili isporučivati rezultate. Posjetitelje dočekujemo online, Youth European Event također smo proslavili online te smo na internetu održavali seminare i konferencije za medije.

Je li komunikacija prema svim zemljama članicama u koroni bila ista ili je bilo zemalja koje su imale bolje kanale za komunikaciju i onih koje zaostaju?

Linija djelovanja za komunikaciju Parlamenta opća je i zajednička, bez obzira na državu članicu. Međutim, naši uredi u državama članicama ključni su dio ove komunikacije. Omogućuju nam komunikaciju određenih narativa, ovisno o državnim posebnostima, pružanjem lokaliziranih materijala i interakcijom s građanima i lokalnim dionicima na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Koliko vam generalno izazov predstavlja činjenica da EP ima zapravo dva sjedišta, u Bruxellesu i Strasbourgu? Koliko je taj izazov još veći u korona krizi?

Nacionalne su vlade jednoglasno odlučile 1992. da utvrde Ugovorom o EU službeno sjedište europskih institucija. Sjedište parlamenta je dakle Strasbourg. Svaka promjena u trenutačnom sustavu trebala bi promijeniti ugovor, što zahtijeva jednoglasnost vlada svih država članica i ratifikaciju svakog od njihovih nacionalnih parlamenata.

Trenutačno je, zbog ozbiljne javnozdravstvene situacije, predsjednik, u dogovoru sa svim vođama skupina, odlučio da se plenarne sjednice održavaju na daljinu. Europski parlament više je puta istaknuo da se želi što prije vratiti u Strasbourg. Trenutačne mjere predostrožnosti koje je Europski parlament usvojio radi suzbijanja širenja virusa Covid-19 ne utječu na zakonodavne prioritete. Osnovne aktivnosti smanjene su, ali se održavaju upravo kako bi se osigurale zakonodavne, proračunske i nadzorne funkcije Institucije.

EP ima veliki broj zastupnika, a još više asistenata i popratnog osoblja. Osoblje dolazi iz svih 27 zemalja članica. Kako u korona krizi, i uz niz ograničenja koje su pojedine države uvele, taj čitavi sustav funkcionira i je li funkcionalan?

U impresivnim naporima svih službi, Parlament je omogućio svojim članovima da se na daljinu pridružuju plenarnoj sjednici, odborima i drugim sastancima. Parlament se složio oko dopuštanja alternativnog postupka remote glasovanja na plenarnim sjednicama. Ovaj postupak glasovanja privremen je i vrijedi do 31. ožujka. Najbolji primjer funkcionalnosti sustava je taj što se između ožujka i studenog održalo 10 plenarnih zasjedanja s različitim stupnjevima remote sudjelovanja. Rad parlamenta nije zaustavljen. Parlament je nastavio glasovati o vrlo važnim pitanjima kao što su, između ostalog, višegodišnji proračun, Fond za oporavak ili poljoprivredna politika.

Uz velike političke odluke i mjere potpore, članovi Parlamenta nastavljaju raspravljati i odobravati zakone iz mnogih sektora, poput kvalitete vode i pristupa vodi, poticanja popravka i izbjegavanja planiranog zastarijevanja proizvoda te poziva na poštivanje temeljnih vrijednosti i zakona u svim državama članicama.

Koliko je digitalizacija bitna za funkcioniranje EP-a i posebno za komunikaciju prema javnosti zemalja članica?

Digitalizacija komunikacije u Europskom parlamentu nije novost. Desetljećima ranije shvatili smo prednosti digitalizacije i tehnologije u bilo kojoj komunikacijskoj aktivnosti.

Razlog je jednostavan: naš je glavni cilj pružiti cjelovite i nepristrane informacije građanima i medijima o Europskom parlamentu i pomoći članovima Parlamenta u njihovim komunikacijskim aktivnostima. Kao jedina institucija koja je izravno podložna općem izbornom pravu, ultimativni cilj svih naših komunikacijskih napora jest osigurati da građani razumiju važnost Europskog parlamenta dovoljno dobro kako bi sudjelovali u demokratskom procesu. Stoga se komunikacija Europskog parlamenta mora odvijati na forumima gdje se nalaze građani, a koji su danas često digitalni i odvijaju se bez obzira na fizičku udaljenost između njih i Bruxellesa. Uz ovaj trend koji smo već razvijali, Europski parlament i njegova komunikacija posljednjih su mjeseci još više digitalizirani kao oblik prilagodbe pandemiji.

Pristupačnost i interakcija, sa snažnom digitalnom komponentom u trenutačnim okolnostima, ključni su za nas.

Kako vidite da će EP i taj čitav sustav funkcionirati nakon korona krize – hoće li se manje-više sve vratiti na sustav kakav je bio do ove godine ili očekujete da će korona dovesti do nekih promjena koje će dovesti do novih praksi?

Što se tiče nadolazećih godina, mnoge nove metode rada i komunikacijske tehnike zasigurno imaju postpandemijsku budućnost.

Lakoća kojom se povezuje veliki broj ljudi ujedno eliminira faktor geografije, a međunarodni događaji mogu se jednostavnije organizirati – to je otkriće koje će se održati u komunikacijskom djelovanju.

Bilo je korisno napustiti zonu komfora tradicionalnih događanja i aktivnosti. No, to ne znači da se tradicionalni offline događaji neće vratiti. Doista moraju. Zasigurno ćemo s veseljem ponovno dočekivati goste, otvoriti Centar za posjetitelje, ponovno pokrenuti Euroscola događanja koja okupljaju škole iz cijele EU i razmjenjuju iskustva. No, naše djelovanje sada će biti obogaćeno te će se, do određene mjere, i dalje događati online, baš kao što većina očekuje da rad na daljinu postane stalni dio mnogih radnih mjesta, čak i kad pandemija više ne bude odlučujući faktor.

U online nastupu za hrvatske Dane komunikacija spomenuli ste da će program Kreativna Europa poduprijeti kulturni sektor i kreativnu industriju s dodatne 2,2 milijarde eura. Po vašem iskustvu, kako kreativnost i komunikacija utječu na društvo u cjelini, koja je njihova uloga u osnaživanju zajednice, posebno u krizi?

U pregovorima o dugoročnom proračunu EU, pregovarači Europskog parlamenta prikupili su 16 milijardi eura za daljnje ključne programe EU. Od toga je 2,2 milijarde eura osigurano za program Kreativna Europa, za trećinu više od početnog prijedloga Vijeća. Kompromis trebaju podržati obje institucije u narednim danima.

Kultura nije važna samo u našem svakodnevnom životu, već je i sastavni dio gospodarstva. Prema Eurostatu, europski kulturni i kreativni sektor zapošljavao je 2019. godine 7,4 milijuna ljudi u 27 zemalja EU, što čini 3,7% svih zaposlenih. Kultura također pokreće turizam – mnogi od nas odabiru svoju destinaciju za odmor zbog njene kulturne baštine ili događaja.

Zbog svojih posebnosti, kulturni i kreativni sektor posebno je ranjiv u kriznim vremenima. Sastoji se uglavnom od malih i srednjih poduzeća i samozaposlenih, čiji prihodi dolaze od javnih subvencija, privatnih sponzora, prihoda od publike i autorskih prava. Zbog toga su, tijekom krize izazvane koronavirusom, članovi Parlamenta tražili mjere za potporu kulturnom sektoru.