Bitka za time gdje će Europljani puniti svoje električne automobile širi se iz gradova Starog kontinenta na autoceste, a u tu borbu za udjel u toj brzorastućoj industriji uključile su se mnoge start-up tvrtke, kao i velike svjetske kompanije.

Energetske i tehnološke start-up tvrtke, kao i velike naftne kompanije bore se za dominantnu ulogu u brzorastućem poslovanju sa stanicama za punjenje. No, razvoj električnih vozila doveo je do toga da se mijenjaju lokacije gdje se grade punionice, piše Reuters. 

Dok je doseg električnih vozila bio manji od 100 kilometara, elektroenergetske tvrtke su rado pomagale gradovima i kompanijama postaviti spore i jeftine stanice blizu kuća, ureda ili prodajnih centara, a često i uz podršku državnih subvencija.

No, Tesla, Porsche i BMW su počeli proizvoditi automobile s baterijama dovoljno snažnima za dulja putovanja širom zemlje. Infrastruktura za punjenje najčešće se, pak, ne nalazi na mjestima gdje je najprotrebnija. 

"Gdje je mreža stanica za punjenje koja će biti potrebna? Doista, gdje je energija i mreža?", pitao je prošlog tjedna čelnik britanske automobilske tvrtke Jaguar Land Rover Ralf Speth.

Elektroenergetske kompanije, uključujući ChargePoint i Engie, međutim, planiraju u Europi izgradnju mreža visokonaponskih stanica s brzim punjenjem, gdje će se baterija moći napuniti za pola sata umjesto tijekom cijele noći.

Procjene banke Morgan Stanley pokazuju da će do 2030. u Europi biti potrebno 1.3 milijuna javnih stanica za punjenje, dodajući da iako elektroenergetske tvrtke imaju prirodne prednosti i iskustvo u novoj industriji, prerano je reći tko će zauzeti lidersku poziciju.

"Pobjednički poslovni model još nije utvrđen i otvoren je svima", napominju.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), danas u Europi postoji manje od 100 tisuća javno dostupnih punionica, od čega ih je samo oko šest posto za brzo punjenje. Na svjetskoj razini, u 2016. punionice su dosegnule brojku od 322 tisuće, od čega ih je samo oko 110 tisuća bilo za brzo punjenje, a od toga više od 88 tisuća ih se nalazilo u Kini.

Prema podacima te agencije, broj novih registriranih električnih automobila na globalnoj razini u 2016. dosegnuo je novi rekord od više od 750 tisuća.

"U nekoliko godina očekujemo stotine milijuna godišnjih prihoda od EV-Boxa", izjavio je za Reuters voditelj inovacija u tvrtki Engie Thierry Lepercq. Očekuje da bi prihodi Engiea od električnih punionica u idućih tri do pet godina mogli porasti 20 puta.

Prošle su godine prihodi od prodaje EV-Boxa, europskog poslovanja Engiea za punjenje električnih automobila, iznosili 16 milijuna eura. Izvršni direktor EV-Boxa Kristof Vereenooghe kazao je da je za razliku od većine konkurenata EX-Box bio profitabilan od početka.

Njemački energetski div E.ON je također objavio strateško partnerstvo s danskim startupom CLEVER te naglasio da ima ambiciju otvoriti nekoliko stotina ultra brzih punionica na europskim autocestama. 

Među naftnihm kompanijama, BP, Shell i Total su ili objavili planove ili pokrenuli pilot projekte za električne punionice. Malo ljudi, međutim, očekuje da će oni postati ozbiljni konkurenti u poslovanju koje bi značajno smanjilo potražnju za njihovim glavnim prozvodom – naftom.

Glasnogovornica Shella kazala je da trenutno još nema ekonomskog opravdanja za poptuno opremanje benzinskih crpki s električnim punionicama.

"Tvrtke poput Shella i Totala mnogo pričaju, no ništa se ne događa. S druge, strane, mi gradimo mrežu punionica", kazao je Michiel Langezaal, osnivač i izvršni direktor tvrtke Fastned, koja u Nizozemskoj ima 63 stanice za punjenje električnih vozila.

Za razliku od energetskih tvrtki i start-upa u području električnih punionica, proizvođači električnih vozila brze punionice ne vide kao mjesta za stjecanje profita, već kao nužan gubitak kako bi se uvjerilo klijente da električna vozila mogu voziti širom kontinenata.

To očito kod nekih djeluje. Tesla, primjerice, posjeduje vlastitu mrežu za punjenje širom Europe, većinom u hotelima, no nije dovoljno gusta, pri čemu samo u regiji oko glavnog francuskog grada Pariza imaju ultra brze punionice.

Najrazvijenije tržište električnih automobila je ono norveško, s udjelom od 29 posto, a slijede Nizozemska s 6,4 i Švedska s 3,4 posto. Tržišni udjeli u Kini, Francuskoj i Velikoj Britaniji su oko 1,5 posto.

Unatoč brzom rastu, broj električnih vozila je i dalje malen. Na svjetskoj razini u 2016. se udvostručio u odnosu na godinu ranije te iznosio 2 milijuna vozila, no to je tek 0,2 posto od ukupnog broja putničkih vozila.

Prema procjenama IEA-e, do 2020. te brojke bi mogle biti u rasponu od 9 do 20 milijuna te između 40 i 70 milijuna do 2025. godine.